SVETO I PROFANO U MARINKOVIĆEVOJ „GLORIJI”

  • Borislav Pavlovski Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Povzetek

U radu Sveto i profano u Marinkovićevoj „Gloriji” interpretiran je tragički ritam radnje koji se zasniva na motivskoj geometriji sastavljenoj od kontrastivnih svetih i profanih semantičkih elemenata. Oni su kontekstualizirani u dva značenjski oponentna realna /dramska prostora – katedralu i cirkus. Odnos svetoga i profanoga tumačim u širem kontekstu koji se ne odnosi samo na dramaturgijsku funkciju jer upućuje na filozofiju, posebno filozofiju religije, ali i antropologiju i simbologiju. Taj odnos u ovoj je drami znatno kompliciraniji ako se sagleda iz određenih gledišta (na primjer onih koje nude Mirce Eliade i Nikos Čausidis) koji produbljuju središnji problem interesa nekim spoznajama koje nisu dosada bile prisutne u tumačenju ove drame Ranka Marnkovića. Naročito bi nas problematizacija cirkusa i cirkuskih točaka mogla odvesti do rasprave o «arhetipskim vizualnim i mitsko-simboličnim pramodelima» i drugačijem odnosu prema onom što se ustaljeno smatra različitim u tumačenju svetoga i profanoga u ovoj drami.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Anić, Vladimir. 2003. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb. Novi Liber.
Чаусидис, Никос. 2012. Премин преку тесниот мост - меѓу митот, обредот и
циркуската точка. U: Intersemiotycznošć, Poznanskie studia slawistyczne,
Numer 2, Poznan. Adam Mickiewicz Press, 71-93. (Citat preveo s
makedonskoga jezika Borislav Pavlovski).
Marinković, Ranko. 1956. Glorija. Mirakl u šest slika. Zagreb. IBI – Poduzeće za
izdavanje, prodaju i distribuciju knjiga.
Eliade, Mircea. 2002. Sveto i profano. Zagreb. AGM.
Pfister, Manfred. 1998. Drama: teorija i analiza. Zagreb. Hrvatski centar ITIUNESCO. Preveo s njemačkoga Marijan Bobinac.
Objavljeno
2019-10-24
Kako citirati
Pavlovski, B. (2019). SVETO I PROFANO U MARINKOVIĆEVOJ „GLORIJI”. Filološke Pripombe, 12(2), 374-384. Pridobljeno od https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/460
Rubrike
Književnost v medkulturnem kontekstu