ИСТОРИСКО-КУЛТУРОЛОШКИОТ КОНТЕКСТ НА БОГОМИЛСТВОТО
Sažetak
The Bogomil movement in its authentic form appeared in the South-Western parts of Macedonia in the middle of 10th century. The main preacher and ideological creator was the priest Bogomil, whose initial activity is chronologically connected to the 30’s of 10th century. The idea of Bogomilsm as an authentic spiritual manifestation was probably due to his theoretical experiences and objective judgment, but the integral realization of this ideology with theological, dualistic, philosophical and cultural indications represents the result of many-years collective work with the closest associates and sympathizers. Priest Bogomil’s pragmatism lies mainly in his ability to coordinate his followers for a complete realization of Bogomilism as a movement and as a teaching. The existing of Bogomilsm in Macedonia took place until 15th century, and at the same time it was periodically adapting its concept of action depending on the current social, political, religious and ideological circumstances. The religious and dualistic concept of Bogomilsm also had an evident influence on the cultural and spiritual processes and tendencies in Macedonia and wider on the Balkans, Byzantium and in some way in the countries of Western Europe. The cultural aspects of the movement could be identified through the literary tradition (literary works with original Bogomil status and apocryphal texts), than philosophical tendencies and finally through the authentic folk heritage with dualistic character.
Downloads
##submission.citations##
Византия и Западна Европа в извори. София, 1967.
Ангелов Д. Богомилството / Д. Ангелов. София, 1993.
Ангелов Д. Философските възгледи на богомилите / Д. Ангелов // Известия на
института за българска литература. София, 1951. Тт. 3-4.
Ангеловска-Панова М. Богомилството во духовната култура на Македонија /
М. Ангеловска-Панова. Скопје, 2004а.
Ангеловска-Панова М. Догматско-филозофската оправданост на вегетаријанството во
еретичките средини во средниот век / М. Ангеловска-Панова // Филозофија.
Скопје, 2004б. 9.
Василев Г. Богомили, катари, лоларди-проводници на висока позиција на жената в
средновековието / Г. Василев // Родина. София, 1996. 4.
Василев Г. Български богомилски и апокрифни представи в английската средновековна
култура / Г. Василев. София, 2001.
Велев И. Македонскиот книжевен XIV век / И. Велев. Скопје, 1996.
Веселовский А. Литературное значение ереси / А. Веселовский //История ереси. М.,
2004.
Вражиновски Т. Народна митологија на Македонците / Т. Вражиновски. Скопје, 1998.
Т. II.
Иванов И. Богомилски книги и легенди (фототипно издание) / И. Иванов. София, 1970.
Кирило-Методиевска Енциклопедия. София, 1985. Т. II.
Кочев Н. Към въпроса на представителите на гностико-дуализма в Византия и на
Балканите през IX-XII в. и античната философия / Н. Кочев // Studia Balcanica.
София, 1979. 14.
Панов Б. Македонија – татковина на богомилството / Б. Панов // Средновековна
Македонија. Скопје, 1985. Т. III.
Петрович М.М. Помен богомила-бабуна у законоправилу светог Саве и Црква
Богомилска / М.М. Петрович // Историјски часопис. Београд, 1998. Књ. XLIV.
Ристовски Б. Кон прашањетоза причините за вракање на Климент Охридски од
бугарската престолнина во Македонија / Б. Ристовски // Климент Охридски и
улогата на Охридската книжевна школа во развитокот на словенската просвета.
Скопје: МАНУ, 1989.
Татакис В. Историја на византиската филозофија / В. Татакис. Скопје, 1998.
Angelovska-Panova М. The Role of the Women in the Bogomil Circles in Comparison with
the Traditional Status Established with the Christian Religion / М. Angelovska-Panova //
Balcanistic Forum. Blagoevgrad, 2002. XI.
Annae Comnenae. Alexiadis libri XV / Annae Comnenae / ed. J. Schopen. Bonn, 1839.
Barber M. The Cathars. Dualist Heretics in Languedoc in the High Middle Age / М. Barber.
Longman, 2000.
Elijade M. Istorija verovanja i religiskih ideja / M. Elijade. Beograd, 1991. Vol. 2.
Hamilton B. Wisdom from the East / B. Hamilton // Heresy and Literacy, 1000-1530 / eds.
P. Biller and A. Hudson. Cambridge, 1994.
Lambert М. The Cathars / М. Lambert. Oxford, 1998.
Obolensky D. The Byzantine Commonwealth / D. Obolensky. London, 1971.
Rigo A. Il processo del Bogomili Basilio (1099 CA): una riconsiderazione / A. Rigo //
Orientalia Christiana Periodica. Roma, 1992. Vol. 58/1.
Roach A. The Devil's World, Heresy and Society 1100-1300 / A. Roach. Longman, 2005.
Stoyanov Y. The Hidden Tradition in Europe / Y. Stoyanov. Arcana, 1994.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.