Tatlin, El lisicki in Kosove
Sažetak
This paper begins by analyzing the concept and term cons and connecting it with the typical Soviet practice of shortening words (loks, veshch′), which was also adopted by some European avantgardists (merz, mont). In his manifesto Mehanikom (To the Mechanics), Kosovel takes issue not only with Marinetti’s “mechanical human being,” but also with Tatlin’s ideologically defined “human machine,” as Tatlin’s art was misunderstood by the Berlin Dadaists. Following El Lisicki’s example, Kosovel introduced emptiness, which changes into a plano-convex and plano-concave space, in which there is no more perspective and gravitation. The use of engineering sketches, geometric material, and spatial definitions of conses effectively combined the content and form into a new organic unit, which confirms that Kosovel was familiar with Russian and European constructivism.
Downloads
##submission.citations##
Bajt, Drago. 1985. Ruski literarni avantgardizem: futurizem,
konstruktivizem, absurdizem. (Literarni leksikon 27). Ljubljana: ZRC
SAZU in DZS.
Berger, Aleš. 1981. Dadaizem. Nadrealizem. (Literarni leksikon 14).
Ljubljana: ZRC SAZU in DZS.
Černigoj, Avgust. „Moderni oder“. Mladina (1927): 1.
Černigoj, Thea. „Ruska nova umetnost“. Naš glas (1926): 5–7.
Flaker, Aleksandar. 1988. Nomadi ljepote. Intermedijalne studije.
Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
FLAKER, Aleksandar. 1984. „Spirala/optimalna projekcija.“
Pojmovnik ruske avangarde 9. Ur. Aleksander Flaker in Dubravka Ugrešić.
Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 176.
Golubović, Vida. 1989. „Berlinska dada/Tatlin.“ Pojmovnik ruske
avangarde 6. Ur. Aleksander Flaker in Dubravka Ugrešić. Zagreb: Grafički
zavod Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu,. 262.
Grübel, Rainer. 1989. „Lokalni princip.“ Pojmovnik ruske avangarde
6. Ur. Aleksander Flaker in Dubravka Ugrešić. Zagreb: Grafički zavod
Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu,.
121.
Gspan, Alfonz. „Neznani Srečko Kosovel.“ Prostor in čas 8-12
(1973).
Hanesen-Löve, Aage. 1978. Der russische Formalismus.
Methodologische Rekonstruktion seiner Entwicklung aus dem Prinzip der
Verfremdung. Wien.
Kosovel, Srečko. Integrali '26. Ur. in uvod napisal Anton Ocvirk.
Ljubljana: Cankarjeva založba, 1967; 1984 (2. izd.); 1992 (3. izd.).
---. Zbrano delo. Ur. Anton Ocvirk. Ljubljana: DZS, 1964–1977.
Lisicki, El. 1925. „K. und Pangeometrie.“ Europa Almanach.
Potsdam.
Lodder, Christian. 1985. Russian Constructivism. New
Haven/London.
Ocvirk, Anton. „Uvodna beseda; Srečko Kosovel in konstruktivizem.“
Srečko Kosovel: Integrali '26. Ljubljana: Cankarjeva založba, 1967; 1984
(2. izd.), 1995 (3. izd.).
Pogačnik, Jože. 1984. „Slovenski konstruktivizem.“ Obdobje
ekspresionizma v slovenskem jeziku, književnosti in kulturi. (Obdobja 5).
Ur. Franc Zadravec idr. Ljubljana: Filozofska fakulteta,. 155-171.
Strigalev, V. 1976. O nekatoryh novyh terminah v ruskom iskustve XX.
Moskva. Troha, Vera. 1993. Futurizem. (Literarni leksikon 40). Ljubljana:
ZRC SAZU in DZS.
Umanski, Konstantin. „Der Tatlinismus oder die Maschinenkunst.“
der Ararat (1920).
Weisberger, Jean. Les avant-gardes litteraires au XX. Siecle. I.
Histoire, II. Theorie. (A comparative History of Literatures in European
Languages 4, 5). Budapest: Akadémiai Kiadó, 1984 (I), 1986 (II).
Zadova, Larisa Aleksejevna. 1978. Suche und Eksperiment: aus der
Geschichte der Russischen und Sowjetischen Kunst zwischen 1910 und
1930. Dresden: VEB Verlag der Kunst.
Zadravec, Franc. 1986. Srečko Kosovel 1904–1926. Koper: Lipa; Trst:
Založništvo tržaškega tiska.
ZENIT. Erenburg-Lisicki. Ruska nova umetnost. Zagreb: 1923, 17/18,
51.
Ziegler, Rosemarie. 1985. „Kručonih Aleksej.“ Pojmovnik ruske
avangarde 3. Ur. Aleksander Flaker in Dubravka Ugrešić. Zagreb: Grafički
zavod Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.