Institunacinalizacija umetnost nozgodovinske vede in formalizem kot njena prva paradigma
Sažetak
The article deals with the institutionalisation ofart history as a »scientific discipline« at the universities in thegerman-speaking countries at the beginning of the 20th century. Alois Riegl andHeinrich Wölfflin, basing themselves on the humboldtian notions ofhistoriography and philology, posited that the art historian's task is toexplore the artistic form (as opposed to the content of an artefact) and,through that, the worldview (of a certain people) which the artefactdemonstrates.
Downloads
##submission.citations##
German academic culture, 1885-1915. Art History, 3. Henley-on-Thames.
431-456.
Cohen, Gary B. 1994. Ideals and Reality in the Austrian Universities,
1850-1914. Rediscovering History. Culture, Politics, and the Psyche (ur.
Roth, M. S.). Stanford: Stanford University Press. 83-101.
Dilthey, Wilhelm. 1989. Selected Works, vol. I: Introduction to
Human Sciences. Princeton: Princeton University Press.
Dilthey, Wilhelm. 2002. Zgradba zgodovinskega sveta v duhoslovnih
znanostih, Ljubljana: Nova revija.
Howard, Thomas Albert. 2006. Protestant Theology and the Making
of the Modern German University. Oxford: Oxford University Press.
Humboldt, Wilhelm von. 1986. On the Task of the Historian. The
Hermeneutics Reader. Texts of the German Tradition from the Enlightenment to the Present (ur. Mueller-Vollmer, K.). Oxford: Basil
Blackwell. 105-118
Humboldt, Wilhelm von. 2006. O različnosti človeške jezikovne
zgradbe in njenem vplivu na duhovni razvoj človeštva, Ljubljana: Nova
revija.
Kant, Immanuel. 2006. Spor fakultet. Zgodovinsko-politični spisi.
Ljubljana: Založba ZRC, ZRC SAZU. 133-236
Kump, Sonja. 1994. Akademska kultura. Ljubljana: Znanstveno in
publicistično središče.
Mallgrave, Harry Francis – Ikonomou, Eleftherios (ur.). 1994.
Empathy, Form, and Space. Problems in German Aesthetics, 1873-1893.
Santa Monica: The Getty Center for the History of Art and the Humanities.
Mueller-Vollmer, Kurt (ur.). 1986. The Hermeneutics Reader. Texts
of the German Tradition from the Enlightenment to the Present. Oxford:
Basil Blackwell.
Müller, Ernst (ur.). 1990. Gelegentliche Gedanken über
Universitäten, Leipzig: Reclam-Verlag.
Reill, Peter Hanns. 1994. Science and the construction of the cultural
sciences in late enlightenment Germany: The case of Wilhelm von
Humboldt. History & Theory, 3. Middletown. 345-366
Riegl, Alois. 1908. Die Entstehung der Barockkunst in Rom, Dunaj:
Anton Schroll.
Riegl, Alois. 1927. Spätrömische Kunstindustrie, Dunaj:
Österreichische Staatsdruckerei.
Riegl, Alois. 1966. Historische Grammatik der bildenden Künste (ur.
Swoboda, K. M.–Pächt, O.). Graz/Köln: Hermann Böhlaus.
Riegl, Alois. 1996. Gesammelte Aufsätze. Mit einer Einleitung von
Hans Sedlmayer. Wien: WUV-Universitätsverlag.
Riegl, Alois. 1997. Das holländische Gruppenporträt. Wien: WUVUniversitätsverlag.
Ringer, Fritz K. 1969. The Decline of the German Mandarins. The
German Academic Community, 1890-1933. Cambridge: Harvard University
Press.
Sauerländer, Willibald. 1977. Alois Riegl und die Entstehung der
autonomen Kunstgeschichte am Fin de siècle. Fin de siècle. Zu Literatur
und Kunst der Jahrhundertswende (ur. Bauer, R., in dr.). Frankfurt am
Main: V. Klostermann. 125-139
Sauerländer, Willibald. 1983. From Stilus to Style: Reflections on
the Fate of a Notion. Art History, 3. Henley-on-Thames. 253-270
Sorkin, David. 1983. Wilhelm von Humboldt: The Theory and
Practice of Self-Formation (Bildung), 1791-1810. Journal of the History of
Ideas, 1. Baltimore. 55-73
Wölfflin, Heinrich. 1914. Die klassische Kunst. Eine Einführung in
die italienische Renaissance. München: F. Bruckmann.
Wölfflin, Heinrich. 1917. Kunstgeschichtliche Grundbegriffe. Das
Problem der Stilentwicklung in der neueren Kunst. München: Hugo
Bruckmann.
Wölfflin, Heinrich. 1926. Die Kunst Albrecht Dürers, München: F.
Bruckmann.
Wölfflin, Heinrich. 1941. Gedanken zur Kunstgeschichte, Basel:
Benno Schwabe.
Wölfflin, Heinrich. 1964. Renaissance and Baroque, Ithaca: Cornell
University Press.
Wölfflin, Heinrich. 1994. Prolegomena to a Psychology of
Architecture. Empathy, Form, and Space. Problems in German Aesthetics,
1873-1893 (ur. Mallgrave, H. F.–Ikonomou, E.). Santa Monica: The Getty
Center for the History of Art and the Humanities. 149-190.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
