ПОЧЕТОЦИТЕ НА ЖЕНСКОТО СВЕТОВНО ОБРАЗОВАНИЕ ВО МАКЕДОНИЈА
Sažetak
This paper deals with a very important period in the history of Macedonian schools in 19th century. Education of women in 19th century is to a degree lower than that of men. This was so because there were not enough teachers that could lead to education. By the mid-19th century, there was not a greater interest in the education of female children in Macedonia. This situation was characteristic for the entire Macedonia. In mid-19th century, there were female secular schools in cities economically rich as were: Veles, Bitola, Salonica, Prilep, Stip and others. Female education began to make progress. Many have understood that the educated women are more useful in raising future generations.Downloads
##submission.citations##
Доросиев. Л. Ив. 1929. Нашето училище и народното ни възраждане,
Българска историческа библиотека. София, год. II, т. I.
Думев. Васил. 1924. Из спомените на двø учителки въ Македония:
Македонски прøгледъ. София. год. II, кн. 5 и 6.
Еничøрøв. Г. Никола. 1943. Прилепското училище 1866-1878. Сто
години ново българско училище в градъ Прилøп. Скопие.
Кантарџиев. Ристо. 1917. Женските училишта во Македонија.
Просветно дело. Скопје. XXVII/3-4.
К. (Каранфилович). 1890. Сегашно и недавно минало на градъ Велесъ.
София.
Кънчов. Васил. 1970. Избрани произведения. Град Скопие. Сегашното и
недавно минало на град Велес. Македони., Етнография и статистика. София.
Македонiя. 1868. Цариградъ. II /15, л. 2.
Македонiя. 1868. Цариградъ. II /17, л. 3.
Македонiя. 1868. Цариградъ. I /50, л. 2.
Македонiя. 1869. Цариградъ. III /51, л. 2.
Македонiя. 1871. Цариградъ. V /28, л. 3.
Ристић. Јован. 1901. Спољашни одношаји Србије новијег времена. књига
трећа, Београд.
Снøгаров. Иванъ. 1937. Солунъ въ българската духовна култура.
Исторически очеркъ и документи. София.
Трајановски. Александар. 1978. Прилепската црковно-училишна
општина-основател на првото женско училиште во Прилеп. Историја. XIV/1.
Скопје.
Трајановски. Александар. 1980. Женските училишта во Велес од
средината на XVIII до седумдесетите години на XIX век. Просветена жена
Скопје.
Трайков. Никола. 1941. Първата българска учителка в Битола и Кукуш.
Весник на весниците. София. бр. 133.
Турция. 1865. Цариградъ. бр. 47.
Хаџи Васиљевић. Јован. 1928. Просветне и политичке прилике у
јужним српским областима у XIX веку. Београд.
Чилингаров. Стилиян. 1930. Българските читалища преди
освобождението. София.
Читалище. 1871. Цариградъ. кн. 5, стр. 475.
Шалдевъ. Христо. 1924. Градъ Приøпъ за своите училища. Македонски
прегледъ. София. год. I кн. 1.
Шапкарев. Кузман. 1896. Неколку критички бøлøжки върху
обнародуваните до сега материяли за историята на възраждането на
българщината в Македония. Български прегледъ. София. год. I. кн. 9-10 и год.
II. кн. 8.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.