STATUS GLASA /Ʒ/ U MAKEDONSKOM, SRPSKOM I CRNOGORSKOM JEZIKU
Sažetak
U uvodnom dijelu rada prikazuju se artikulacijska i akustička obilježja glasa // te se otvara pitanje njegova porijekla i položaja u slavenskim jezicima. Prva cjelina rada se bavi rasprostranjenošću glasa // u makedonskim dijalektima te u srednjoštokavskim i staroštokavskim dijalektima na području Srbije i Crne Gore. U drugoj cjelini se utvrđuje status glasa // u suvremenom makedonskom i srpskom standardnom jeziku. Na koncu se ukratko predstavlja i njegova sociolingvistička uloga u procesu kodifikacije crnogorskog jezika
Downloads
##submission.citations##
rad). Filozofski fakultet. Zagreb.
Babić, Stjepan; Brozović, Dalibor; Škarić, Ivo; Težak, Stjepko. 1991. Povijesni
pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod
Globus.
(Bojkovska et al. =) Бојковска, Стојка; Пандев, Димитар; Минова-Ѓуркова,
Лилјана; Цветковски, Живко; Димитрова, Саветка. 2008. Општа граматика
на македонскиот јазик. Скопје: Просветно дело АД.
Brown, Keith; Ogilvie, Sarah. 2009. Consise Encyclopedia of Languages of The
World. Oxford: Elsevier.
Greenberg, Robert D. 2005. The Dialects of Macedonia and Montenegro: Random
Linguistic Developments or Evidence of a Sprachbund. Južnoslovenski filolog,
56/1−2. Beograd. 295−300.
Ivić, Pavle. 1981. Fonološki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slovenačkih i
makedonskih govora obuhvaćenih opšteslavenskim lingvističkim atlasom.
Sarajevo.
Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada.
Klajn, Ivan. 2008. Gramatika srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
(Kepeski =) Кепески, Круме. 1950. Македонска граматика. Скопје: ДКМ.
(Koneski =) Конески, Блаже. 1967. Граматика на македонскиот литературен
јазик, Скопје: ДКМ.
Lakić, Igor. 2010. Crnogorski jezik: od negacije do standardizacije. Med
politiko in stvarnostjo: Jezikoslovna situacija v novonastalih državah bivše
Jugoslavije. Ljubljana: Filozofska fakulteta. 85–95.
Mihaljević, Milan. 2002. Slavenska poredbena gramatika, 1. dio: Uvod i
fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
Milović, Jevto M. 1984. Crnogorski govori. Titograd: CANU.
(Misirkov =) Мисирков, Крсте Петков. 1974. За македонцките работи.
София: Либералния клубъ.
Nikčević, Vojislav. P. 2004. Jezikoslovne studije. Cetinje: Đurđe Crnojević.
Okuka, Miloš. 2008. Srpski dijalekti. Prosvjeta: Zagreb.
Pešikan, Mitar. 1979. Jedan opšti pregled na crnogorske govore. Zbornik za
filologiju i lingvistiku, XXII/1. Novi Sad. 149−169.
(Piper =) Пипер, Предраг. 2010. Граматички описи јужнословенских језика.
Београд: Чигоја штампа.
Subotić, Ljiljana; Sredojević, Dejan; Bjelaković, Isidora. 2005. Ortoepska i
ortografska norma standardnog srpskog jezika. Novi Sad: FF.
(Savicka i Spasov =) Савицка, Ирена; Спасов, Људмил. 1991. Фонологија на
современиот македонски стандарден јазик 1, Скопје: Борографикa.
(Spasov =) Спасов, Људмил. 2003. Две американски граматики на современиот
македонски стандарден јазик од Хорас Г. Лант и Виктор А. Фридман.
Скопје: МАНУ.
(Stanojčić i Popović =) Станојчић, Живојин; Поповић, Љубомир. 2008.
Граматика српског језика за гимназије и среднје школе. Београд: Завод за
уџбенике.
(Stevanović =) Стевановић, Михајло. 2007. Граматика српског језика (за средње
школе). Београд: Предраг & Ненад.
(Vidoeski et al. =) Видоески, Божидар и др. 1975. Правопис на македонскиот
литературен јазик. Просветно дело: Скопје.
(Vidoeski =) Видоески, Божидар. 1998. Дијалектите на македонскиот јазик,
Скопје: МАНУ.
(Vidoeski =) Bидоески, Божидар. 2000. Фонолошки бази на говорите на
македонскиот јазик. Скопје: МАНУ.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
