VJEŠTICE U SUVREMENIM NARATIVIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE
Sažetak
Od najranijih dana zapisane povijesti postoje svjedočenja o vješticama i vještičjim kultovima. Pitanjima tko su vještice, kakva su stajališta o njima iz gledišta povijesti, sociologije, psihologije, a kako su prikazane vještice u hrvatskim usmenoknjiževnim predajama, s posebnim osvrtom na suvremene narative Hrvata na području Bosne i Hercegovine, bavimo se u radu. Terensko istraživanje i zapisivanje suvremenih narativa među Hrvatima u BiH pokazalo je da su još česta kazivanja o vješticama. Uglavnom govore o ružnim, starim ženama koje su mogle poprimati različita obličja (najčešće muhe i mačke) i koje bi činile štetu po selu. Brojnost i raznovrsnost suvremenih narativa o vješticama svjedoči o tome da je mitskodemonološko vječna tema i da ga ni suvremeni oblici života niti dominirajuće kršćanstvo nisu uspjeli potisnuti iz svijesti i kazivanja puka.
Downloads
##submission.citations##
napose u Hrvatskoj. Zagreb: Informator
Belaj.Vitomir. 1998. Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i
vjerovanja. Zagreb: Golden marketing
Bošković-Stulli. Maja. 1991. Predaje o vješticama i njihovi progoni u Hrvatskoj. U:
Pjesme, priče, fantastika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 124-159.
Boškovi-Stulli. Maja. 1963. Narodne pripovijetke. PSHK. knj. 26. Zagreb: ZoraMatica Hrvatska
Chavalier. Jean/Gheerbrandt. Alain. 1987. Rječnik simbola. Zagreb: Nakladni zavod
Matice hrvatske
Čiča. Zoran. 2002. Vilenica i vilenjak. Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba
progona vještica. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku
Faust,. Viktoria. 2000. Vještice - knjiga sjena. Zagreb:Zagrebačka naklada Freud. Sigmund. 1970. Das Unheimliche. U: Psychologische Schriften. svezak IV,
Frankfurt a. M.
Graves. Robert. 1969. Grčki mitovi. Beograd: Nolit
Hall. James. 1991. Rječnik tema i simbola u umjetnosti. Zagreb: August Cesarec
Holzer. Hans. 2005. Witches - True encounters with wicca, wizards, covens, cults,
and magic. New York: Black dog & Leventhal Publishers Inc.
Institoris. Heinrich/Sprenger. Jacob. 2006. Malleus maleficarum (Malj koji ubija
vještice). Zagreb: Stari grad
Katičić. Radoslav. 2008. Božanski boj. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Katedra
čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga,Odsjek za etnologiju i kulturnu
antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Katičić. Radoslav. 2010. Zeleni lug. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Matica hrvatska,
Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga
Katičić. Radoslav. 2011. Gazdarica pred vratima. Zagreb: Ibis grafika d.o.o., Matica
hrvatska, Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga
Marjanić. Suzana. 2005. Vještičje psihonavigacije i astralna metla u svjetovima
hrvatskih predaja kao (mogući) aspekti šamanske tehnike ekstaze (i transa),
Studia ethnologica Croatica, vol. 17. 111-169.
Marjanić. Suzana. 2010. Zoopsihonavigacija kao poveznica vještičarstva i
šamanizma. U: Mitski Zbornik (ur. Suzana Marjanić i Ines Prica). Zagreb:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo, Scarabeusnaklada. 127-150.
Marks. Ljiljana. 2007. „No o drvo, ni okamen…“: Magične formule u hrvatskim
predajama o vješticama. Narodna umjetnost, 44/2. 27-42.
Mencej. Mirjam. 2006. Coprnice su me nosile. Raziskava vaškega čarovništva v
vzhodni Sloveniji na prelomu tisočletja. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek
za etnologijo in kulturno antropologiji
Mircea. Eliade. 1981. Okultizam, magija i pomodne kulture: eseji s područja
komparativne religije.Zagreb: GHZ
Murray. Margaret A. 1970. The God of the Witches. Oxford: Oxford University
Presss
Novosel. Ottone. 1997. Magda Herucina, poslednja suđena vještica u Hrvatskoj. Kaj
2:40-46
Perić. Boris/Pletenac. Tomislav. 2008. Fantastična bića Istre i Kvarnera. Zagreb:
Vuković& Runjić
Pócs. Éva. 1999. Between the Living anad the Dead. A Perspective on Witches and
Seers in the Early Modern Age. Budapest: Central European University Press
Šulek. Bogoslav. 1874. Po čem se poznaju vještice. Vienac 6/49:779-782
Tkalčić. Ivan Krstitelj. 1982. Izprave o progonu vješticah u Hrvatskoj. Starine
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 25:1-102.
Tkalčić. Ivan Krstitelj. 1981. Parnice proti vješticam u Hrvatskoj. Rad
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 103:83-116.
Tkalčić. Ivan Krstitelj. 1904. Prinos k progonu vještica u Hrvatskoj. Vjestnik kr.
Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemeljskog arkiva,6:78-79.
Vukelić. Deniver. 2009. Svjetovna suđenja i progoni zbog čarobnjaštva i hereze te
progoni vještica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka. Diplomski rad.
Zagreb:Filozofski fakultet
Vlastite rukopisne zbirke
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
