VRSTE PAMĆENJA U ROMANU MLADI DANI DINKA ŠIMUNOVIĆA
Sažetak
Šimunovićevse autobiografski roman Mladi dani fokusira na pojedinca koji referiranjem na svoje djetinjstvo nastoji determinirati vlastiti identitet. To se ponajviše očituje u njegovim nastojanjima za uspostavljanjem odnosa prema vlastitim korijenima, što se ostvaruje komunikacijskim praksama s okolinom. Idejom kolektiva unutar djela otkriva se specifičan svijet djelovanja njegovih pripadnika u svrhu evociranja herojske prošlosti predaka i nastojanja da je se pohrani u memoriji budućih generacija. Time dolazi do ispreplitanja izvantekstualne stvarnosti s autorefleksivnim trenucima, pa se u radu nastoji dokazati kako su refleksije o individualnome identitetu nedjeljive od kolektivnih iskustava skupine kojoj pojedinac pripada. Pritom se Šimunovićeva autobiografska proza Mladi danipokušava razmotriti u kontekstu studija pamćenja, pri čemu fenomen pamćenja ima ulogu u formiranju sebstva kako pojedinca tako i pripadajuće mu zajednice. Tomu bitno potpomaže i pozivanje na usmenoknjiževnu tradiciju, što je specifično za Šimunovićeva prozna djela.
Downloads
##submission.citations##
Brkljačić, Sandra, Prlenda, Maja. (2006). Kultura pamćenja i historija [Memory culture and history]. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Durić, Dejan. (2018). Između književnosti i pamćenja [Between Literature and Memory]. Rijeka: Filozofski fakultet.
Durić, Dejan. (2012). Patrijarhat, rod i pripovijetke Dinka Šimunovića [Patriarchy, gender and stories of Dinko Šimunović]. In Croatica et Slavica Iadertina [Czech and Slavic Iadertina], 8, No 1. 259–276.
Dyras, Magdalena. (2010). U potrazi za novim identitetom: naracije o hrvatskom identitetu u devedesetim godinama dvadesetoga stoljeća [In Search of a New Identity: Narratives on Croatian Identity in the 1990s]. In Kroatologija [Croatology], 1(2). 57–66.
Jolles, Andre. (2000). Jednostavni oblici [Simple shapes]. Zagreb: Matica hrvatska. Kuljić, Todor. (2006). Kultura sećanja [The culture of memory]. Beograd: Čigoja
štampa.
Lejune, Phillipe. (1999). Autobiografski sporazum [Autobiographical agreement]. In
Autor, pripovjedač, lik [Author, storyteller, character]. Cvjetko, Milanja (Ed.).
Osijek: Biblioteka Theoria Nova. 201–236.
Maalouf, Amin. (2002). U ime identiteta [In the name of identity]. Zagreb:
Prometej.
Neumann, Birgit. (2008). The Literary Representation of Memory. In Media and Cultural Memory. Astrid, Erll, Ansgar, Nunning (Eds.). Berlin; New York: Walter de Gruyter.
Rudan, Evelina. (2002). O predaji u 'Dugi' i kazivačkoj situaciji u 'Mladosti' [About the surrender in 'Dugi' and the story situation in 'Mladost']. In Zbornik radova i pjesama Kijevski književni susreti [Proceedings and poems of Kiev Literary Encounters]. Matoš, Stipan (Ed.). Kijevo: Općina Kijevo. URL: https://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=1907&naslov=o-predaji-u-dugi-i- kazivackoj-situaciji-u-mladosti (accessed Dekember 29, 2018).
Sablić-Tomić, Helena. (2008). Hrvatska autobiografska proza [Croatian autobiographical prose]. Zagreb: Naklada Ljevak.
Šicel, Miroslav. (1997). Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća [19th and 20th Century Croatian Literature]. Zagreb: Školska knjiga.
Šimunović, Dinko. (1965). Mladi dani [Young days]. In Pet stoljeća hrvatske književnosti [Five Centuries of Croatian Literature]. Franičević, Marin (Ed.). Zagreb: Matica hrvatska. 225–340.
Zaninović, Vice. (1965). Bibliografija [Bibliography]. In Pet stoljeća hrvatske književnosti [Five centuries of Croatian literature]. Franičević, Marin. Zagreb: Matica hrvatska. 7–30.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
