ASIMETRIČNO PROCESIRANJE PREDOČIVOSTI U MENTALNOM LEKSIKONU HRVATSKIH AFAZIČARA I ZDRAVIH GOVORNIKA
Sažetak
U literaturi se smatra kako asimetrija u procesiranju visokopredočivih i niskopredočivih leksičkih jedinica proizlazi iz organizacije mentalnoga leksikona te je povezana s organizacijom pojmovnoga sustava. Neovisno o tipu reprezentacije (verbalnom ili neverbalnom), dvostruki reprezentacijski put konkretnih imenica u mentalnom leksikonu u opreci je prema jednostrukom putu verbalne reprezentacije apstraktnih imenica. Stoga se u literaturi smatra kako navedena dvostrukost olakšava i ubrzava procesiranje konkretnih riječi, dok postojanje samo jednog puta usporava usporava i otežava procesiranje apstraktnih riječi. Cilj je ove rasprave istražiti postoji li statistički značajna razlika u semantičkom procesiranju visokopredočivih i niskopredočivih riječi u pacijenata s afazijom u usporedbi sa zdravim ispitanicima kojima su stimulusi prikazani u vizualnom i u auditivnom modalitetu. Istraživanje je provedeno na temelju testova specifično projektiranih za ispitivanje procesiranja leksičkoga obilježja predočivosti. Riječ je o testovima iz baterije PALPA prilagođenima za hrvatski jezik (testovi procjene sinonima u auditivnom i u pisanom modalitetu te test semantičkih asocijacija riječi). Kako bi se smanjio efekt perceptivnog oštećenja, provedena su i dva dodatna istraživanja za ispitivanje razumijevanja, i to test spajanja riječi i slike, ponovo i u govorenom i u pisanom modalitetu. U istraživanje je uključeno 60 govornika hrvatskoga jezika, 30 osoba s afazijom i isto toliko zdravih ispitanika. Tijekom istraživanja se pokazala statistički značajna razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine. Rezultati osoba s afazijom u ispitivanju niskopredočivih riječi bili su znatno niži od rezultata kontrolne skupine. Razlike u raspoznavanju semantičkih odnosa između niskopredočivih riječi osoba s afazijom potvrđuju postojanje razlike u organizaciji puteva procesiranja niskopredočivih i visokopredočivih riječi. Dodatno se pokazalo kako osobe s afazijom, posebno Brokinom, imaju poteškoća s procesiranjem složenih psiholingvističkih zadataka i zadataka složene gramatičke i semantičke strukture.
Downloads
##submission.citations##
Bird H., Franklin, S., & Howard, D. (2001). Age of acquisition and imageability ratings for a large set of words, including verbs and function words. Behavior Research Methods, Instruments, & Computers, 33, 73–79. doi:10.3758/BF03195349
Bock, K. & Levelt, W. (1994). Language production. Grammatical encoding. In: Handbook of psycholinguistics, ed. M. A. Gernsbacher. Academic Press.
Caramelli, Nicoletta, Annalisa Setti and Donatella D. Maurizzi (2004). Concretet and Abstract Concepts in School Age Children. Psychology of Language and Communication 2004, Vol. 8, No. 2, 19-34.
Coltheart, M. (1981). The MRC psycholinguistic database. Quarterly Journal of Experimental Psychology, 33, 497–505. doi:10.1080/ 14640748108400805
Cortese, M. J. & Fugett, A. (2004). Imageability ratings for 3,000 monosyllabic words. Behavior Research Methods, Instruments, & Computers, 36, 384–387. doi:10.3758/BF03195585
Dellantonio, Sara, Claudio Mulatti, Luigi Pastore and Remo Job (2014). Measuring inconsistencies can lead you forward: Imageability and the x-ception theory. Frontiers in Psychology, July 2014, Vol 5, Article 708, 1-9. doi: 10.3389/fpsyg.2014.00708.
Della Rosa, P. A., Catricalà, E., Vigliocco, G., & Cappa, S. F. (2010). Beyond the abstract–concrete dichotomy:Mode of acquisition, concreteness, imageability, familiarity, age of acquisition, context availability, and abstractness norms for a set of 417 Italian words. Behavior Research Methods, 42, 1042–1048. doi:10.3758/BRM. 42.4.1042
Desrochers, A. & Thompson, G. L. (2009). Subjective frequency and imageability ratings for 3,600 French nouns. Behavior Research Methods, 41, 546–557. doi:10.3758/BRM.41.2.546
Erdeljac, Vlasta, Sekulić Sović, Martina, Willer-Gold, Jana, Biočina, Zdravka, Čolović, Nina, Dragojević, Ema, Feldman, Eva, Jelovac, Tara, Masnikosa, Irina, Rosandić, Dorotea (2014). Leksičko obilježje predočivosti u mentalnom leksikonu osoba s afazijom, Govor: časopis za fonetiku, 31, 1; 29-47
Frattali, C. M., Thompson C. M., Holland A. L., Wohl C. B., Ferketic M. M. (1995). The FACS of life ASHA facs - a functional outcome measure for adults. ASHA 37(4): 40-46.
Gerber, S. and Gurland, G. B. (1989). Applied Pragmatics in the Assessment of Aphasia. Seminars in Speech and Language. Issue 4. doi: 10.1055/s-00000076.
Goldstein, Gerald and Beers, Sue R. (eds). (2003). Comprehensive Handbook of Psychological Assessment, Intellectual and Neuropsychological Assessment. Wiley
Goodglass, Harold & Wingfield, Arthur (1997). Neuroanatomical and Cognitive Correlates. A volume in Foundations of Neuropsychology. Elsevier.
Gvion, A. & N. Friedmann (2013). A selective deficit in imageable concepts: a window to the organization of the conceptual system; Frontiers in human neuroscience; 7; 1-13.
Jackendoff, Ray (1972). Semantic Interpretation in Generative Grammar. Cambridge, MA: MIT Press.
Kay, J. et al. (1992). Psycholinguistic Assessment of Language Processing in Aphasia (PALPA). London: Lawrence Erlbaum Associates.
Kay et al. (1996). Psycholinguistic assessments of language processing in Aphasia (PALPA): An introduction. Aphasiology 10(2):159-180
Lesser, Rut and Milroy, Lesley (1993). Linguistics and Aphasia: Psycholinguistic and Pragmatic Aspects of Intervention. Routledge.
Libben, Gary (2008). Disorders of lexis. in: Stemmer, Brigitte and Harry A. Whitacker (eds.) Handbook of the neuroscience of language. 147-154.
Lind, M., H. G., Hansen, P., Holm, E.,&Mevik, B.-H. (2015). Norwegian words: A lexical database for clinicians and researchers. Clinical Linguistics and Phonetics, 29, 276–290.
Nickels, Lindsay and Howard, David (1995). Aphasic Naming - What Matters. Neuropsychologia 33(10):1281-1303.
Noordzij M., Tripepi G., Dekker, F. W., Zoccali, C., Tanck, M. W., Jager, K. J. (2010). Sample size calculations: basic principles and common pitfalls. Nephrol Dial Transplant 25(10):3461-2.
Paivio, A., Yuille, J. C.,& Madigan, S. A. (1968). Concreteness, imagery, and meaningfulness values for 925 nouns. Journal of Experimental Psychology, 76 (1, Pt. 2), 1–25. doi:10.1037/h0025327
Paivio, Allan (1971). Imagery and Language, in: Imagery: Current Cognitive Approaches, ed. Sydney Joelson Segal, Academic Press. 9-35.
Paivio, Allan (1986, 1990, 1991). Mental representations: A dual coding approach. New York: Oxford University Press.
Paivio, Allan (2010). Dual coding theory and the mental lexicon, The Mental Lexicon; 5 (2); 205–230.
Peti-Stantić, Anita; Erdeljac, Vlasta; Willer-Gold, Jana (2014). Imagebility Asymetry in Mental Lexicon of Croatian Aphasics and Healthy Speakers, The ninth international conference on the mental lexicon, poster presentation at Brock University, MacMaster University.
Peti-Stantić, Anita, Erdeljac, Vlasta, Willer Gold, Jana (2015). Complexity matters: semantic availability of Croatian Broca’s aphasics. Psycho- and neurolinguistic approaches to the grammar- lexicon distinction, Copenhagen, Danska (conference presentation) http://bib.irb.hr/datoteka/817375.PETI-STANTIC_et_al._COMPLEXITY_MATTERS_COPENHAGEN_2015.pdf
Plaut, D. C. and Shallice, T. (1991). Preservative and semantic influences on visual object naming errors in optic aphasia: A connectionist account. Journal of Cognitive Neuroscience, 5, 89–117.
Rofes, A., deAguiar V., & Miceli G. (2015). A minimal standardization setting for language mapping tests: An Italian example. Neurological Sciences, 36, 1113–1119.
Rofes, Adrià, Lilla Zakariás, Klaudia Ceder, Marianne Lind, Monica Blom Johansson, Vânia de Aguiar, Jovana Bjekić, Valantis Fyndanis, Anna Gavarró, Hanne Gram Simonsen, Carlos Hernández Sacristán, Maria Kambanaros, Jelena Kuvač Kraljević, Silvia Martínez-Ferreiro, İlknur Mavis, Carolina Méndez Orellana, Ingrid Sör, Ágnes Lukács, Müge Tunçer, Jasmina Vuksanović, Amaia Munarriz Ibarrola, Marie Pourquie, Spyridoula Varlokosta, David Howard (2017). Imageability ratings across languages, Behavior Research Methods, Springer Verlag, 1-11. doi: 10.3758/s13428-017-0936-0
Sabsevitz, D. S. et al. (2005). Modulation of semantic system by word imageability; NeuroImage; 27; 188–200.
Simonsen, H. G., Lind, M., Hansen, P., Holm, E.,& Mevik, B.-H. (2013). Imageability of Norwegian nouns, verbs and adjectives in a crosslinguistic perspective. Clinical Linguistics & Phonetics, 27, 435–446. doi:10.3109/02699206.2012.752527
Schock, J., Cortese, M. J., & Khanna, M. M. (2012). Imageability estimates for 3,000 disyllabic words. Behavior Research Methods, 44, 374–379. doi:10.3758/s13428-011-0162-0
Snedeker, Jesse (2009). Word Learning. in Encyclopedia of Neuroscience. ed. Larry R. Squire, Amsterdam: Elsevier, 503-508.
Stemmer, Brigitte and Harry A. Whitaker (eds.) (2008). Handbook of the Neuroscience of Language. Elsevier.
Wertz, Robert T. (1996). Aphasia in acute stroke: Incidence, determinants, and recovery, Annals of Neurology, 129-130. doi: 10.1002/ana.410400125
Seyhan, Azade. 2001. Writing Outside the Nation. Princeton, Oxford: Princeton University Press.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
