PITANJE ODGOJA I OBRAZOVANJA U ROMANU ISPOVIJESTI BLAŽA LORKOVIĆA
Povzetek
Narodni su preporoditelji, pored svih svojih ostalih napora, nastojali osvijetliti značaj odgoja i obrazovanja u smislu formiranja mladoga građanstva, svjesnoga svoje nacionalne pripadnosti. O tome progovaraju mnoga književna djela, a jedno je od njih i prvi hrvatski epistolarni roman „Ispovijesti“ (1868) autora Blaža Lorkovića. Riječ je o naslovu koji je starija kritika dugo sustavno zanemarivala. Novija se razmatranja zalažu za njegovu važnost, smatrajući ga najboljim romanesknim tekstom prije Šenoine pojave na književnoj sceni. Posebice je istražen njegov značaj u smislu relativno uspješne psihologizacije junaka, što je postignuto epistolarnom formom. Ovim se radom nastoji pokazati kako je jedna od mogućih interpretacija Lorkovićeva romana njegovo sagledavanje u okviru odgoja i obrazovanja. Time bi se pokušali sagledati napori hrvatskih preporoditelja u smislu stvaranja kritičke mase koja bi se oduprijela odnarođivanju. Preduvjet je toga intencionalizacija odgoja i obrazovanja, za što se autor očito zalaže, a što je osim u školskim ustanovama, potrebno voditi i kod kuće. U tom je smislu vodeća uloga pripisana ženama/majkama, s ciljem njihova afirmiranja odgoja za vrijednosti. Razmatranjem povezanosti moralnoga s društvenim klimaksom, razabire se kako je intencionalizirani moralni odgoj jedan od preduvjeta konstituiranja nacije.
Prenosi
Literatura
Assman, Jan (2005). Kulturno pamćenje [Cultural Memory and Early Civilization]. Zenica: Biblioteka tekst. (In Bosnian)
Dewey, John (1966). Vaspitanje i demokratija (uvod u filosofiju vaspitanja) [Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education]. Cetinje: Obod. (In Serbian)
Drašković, Jan. Disertacija ili razgovor (...) [Treatise]. Franičević, Marin ur. (1965). U: Hrvatski narodni preporod 1, Ilirska knjiga [The Croatian National Revival 1, Illyrian Book]. Zagreb: Matica hrvatska. (In Croatian)
Durić, Dejan (2018.) Između književnosti i pamćenja: prisjećanje zaboravljenoga [Between literature and memory: remembering the forgotten]. Rijeka: Filozofski fakultet. (In Croatian)
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (2000). Fenomenologija duha [The Phenomenology of Spirit]. Zagreb: Naklada Ljevak. (In Croatian)
Jelčić, Dubravko (1997). Povijest hrvatske književnosti [History of Croatian literature]. Zagreb: Naklada Pavičić. (In Croatian)
Ledić Jasminka (1999). Škola i vrijednosti [School and values]. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. (In Croatian)
Lorković, Blaž. Ispovijesti [Confessions]. Pavletić, Vlatko, ur. (2002). Blaž Lorković – Ferdo Becić Izabrana djela. [Blaž Lorković – Ferdo Becić: Selected works] Zagreb: Matica hrvatska. (In Croatian)
Nemec, Krešimir (1994). Povijest hrvatskog romana (od početka do kraja 19 stoljeća) [History of the Croatian novel (from the beginning to the end of the 19th century)]. Zagreb: Znanje. (In Croatian)
Nemec, Krešimir (1999). Prvi hrvatski roman u listovih [The first Croatian novel in sheets]. Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu [Hvar Theatre Days: Materials and discussions on Croatian theater literature] Vol. 25, No. 1, (73-82). (In Croatian)
Nemec, Krešimir (2002). Predgovor [Foreword]. Pavletić, Vlatko ur. Blaž Lorković – Ferdo Becić: Izabrana djela [Blaž Lorković – Ferdo Becić: Selected works]. Zagreb: Matica hrvatska. 11-19. (In Croatian)
Pastuović, Nikola (1999). Edukologija: Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja [Educology: Integrative science of the lifelong education and upbringing system]. Zagreb: Znamen. (In Croatian)
Pateman, Carole (1998). Ženski nered: demokracija, feminizam i politička teorija [The disorder of women: democracy, feminism and political theory]. Zagreb: Ženska infoteka. (In Croatian)
Pavlović, Vuk-Pavao (1932). Ličnost i odgoj [Personality and education]. Zagreb: Tipografija d.d. (In Croatian)
Pavlović, Vuk-Pavao (2007). Vrednota u svijetu [Value in the world]. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. (In Croatian)
Polić, Milan (2002). Filozofija odgoja i feminizam [Philosophy of education and feminism]. Metodički ogledi [Methodical review] god. 10. sv. 1. (61- 66). (In Croatian)
Polić, Milan (1993). K filozofiji odgoja [Towards a philosophy of education]. Zagreb: Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja. (In Croatian)
Rakić, Vini; Vukušić, Svjetlana (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti [Values education]. Društvena istraživanja, 19, 4-5, (771-795). (In Croatian)
Rokeach, Milton (1973). The nature of human values. New York: Free Press.
Šicel, Miroslav (2004). Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 1 (Od Andrije kačića Miošića do Augusta Šenoe) [The history of Croatian literature. Book 1 (From Andrija Kačić Miošić to August Šenoa)]. Zagreb: Naklada Ljevak. (In Croatian)
Tudor, Ruth (2005). Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća [Teaching 20th-century women's history]. Zagreb: Srednja Europa. (In Croatian)
Vukasović, Ante (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada [The analysis and improvement of educational work]. Samobor: Zagreb – radna organizacija za grafičku djelatnost. (In Croatian)
Vukasović, Ante (1991). Obitelj i moralni razvitak mladeži [Family and moral development of youth]. Zagreb: Hrvatski pokret za život i obitelj. (In Croatian)
Copyright (c) 2023 Ivona Smolčić
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.
