ПРЕДАНИЕТО ЗА ОСНОВАЊЕТО НА МАКЕДОНСКОТО КРАЛСТВО
Sažetak
The previous scientific research generally accepted the oldest complete mythological tale from the ancient tradition for the Argive origin of the first Macedonian royal dynasty, for the first time recorded by Herodotus. According to him, three brothers, descendants of Temenus, thus known as Temenidae, came from Argos to Upper Macedonia, imposed their authority over other Macedonians and united them, founding their own royal dynasty known as Argeadae. This tradition was transformed according to the personal interest and prohelenic political commitments of Alexander I Philhellene, who wanted to resurrect his reputation in the Macedonian society, but also to provide support and prestige in the Hellenic world. The Macedonian royal dynasty was associated with the mythical hero Heracles, because of the prohelenic political reasons, so that the Macedonian kings would emphasize their cultural and divine origin and as seeming Hellenes be more directly involved in the Hellenic political struggles for dominance. Herodotus does not specify the location of the city of Argos, and in ancient times there were even seven cities and areas with the same naming. Due to unsustainable hypothesis of many researchers that the Macedonians were of Doric origin, it is usually identified with the Argos in the Peloponnese, which leads to the logical conclusion that Macedonian royal dynasty of the Argeadae has Hellenic origin. This is for centuries uncritically used or misused in historiography, particularly when the Hellenic origin of the ancient Macedonians is preferred. But all doubts for locating the city of Argos as the place of origin of the Macedonian royal dynasty of the Argeadae move away the historical sources that indicated that they were from Argos in Orestis, in Upper Macedonia. The myth of the foundation of the Macedonian kingdom is one of the earliest stories about the beliefs of the ancient Macedonians, with synthesized symbolism and wide area for various paper's comments.
Downloads
##submission.citations##
Priceton. New Jersey.
Hammond. N. G. L. 1972. A History of Macedonia. Vol. I. Historical Geography
and Prehistory. Oxford.
Hammond, N. G. L. and G. T. Grifith. 1978. A History of Macedonia, Vol. II,
Oxford.
Petsas, P. 1983. Unpublished manumission inscriptions from Macedonia. Во
Archaia Macedonia 3.
Делакулонш. А. 2000. Лулката на македонската државност, од Халијакмон до
Аксиј. Macedonia Prima: Охрид.
Проева. Н. 1997. Студии за античките Македонци. Historia Antiqua Macedonica
5: Скопје.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.