BUNYEV(S): A LINGUISTIC FRONTIER TO BE?
Sažetak
The arguably blossoming field of borderlands studies has not produced a single theory of borders, offering instead a plethora of terms often denoting overlapping concepts. This is precisely why – first – a theory of frontiers, specifically linguistic frontiers, is only outlined and – second – applied to the concrete area of Serbia’s Autonomous Province of Vojvodina. Then a close analysis of the Vojvodina’s populace of Bunyevs is offered in an attempt to better understand the process of the emergence of a linguistic frontier
Downloads
##submission.citations##
употребу језика и писама националних мањина у Републици Србији.
Београд: Заштитник грађана.
Ивић, Павле. 2001. Дијалектологија српскохрватског језика: увод и штокавско
наречје. Сремски карловци – Нови Сад: Издавачка књижарница Зорана
Стојановића.
Belić, Bojan. 2014. Linguistic Vojvodina: Embordered Frontiers. Tomassz
Kamusella & Motoki Nomachi, eds. The Multilingual Society Vojvodina.
Intersecting Borders, Cultures and Identities. Sapporo: Slavic Research Center,
Hokkaido University. 1–23.
Bošnjaković, Žarko and Biljana Sikimić. 2013. Bunjevci. Etnodijalektološka
istraživanja 2009. Novi Sad: Matica srpska.
Dimitrova, Bohdana. 2008. Re-Making of Europe’s Borders through
the European Neighbourhood Policy. Journal of Borderlands Studies 23/1. 53–68.
EU. European Union. Web. June 28, 2014.
Huss, Leena and Anna-Riitta Lindgren. 2011. Introduction: defining language
emancipation. International Journal of the Sociology of Language 209. 1–15.
Ilić, Marija and Bojan Belić. 2014. Eine neue Sprache entsteht: die bunjevakische
’Spracheʽ oder ’Mundartʽ in serbischen Grundschulen. Christian Voß &
Wolfgang Dahmen, eds. Babel Balkan? Politische und soziokulturelle Kontexte
von Sprache in Südosteuropa. München – Berlin – Washington, D.C.: Verlag
Otto Sagner. 93–114.
Ilić, Marija and Bojan Belić. 2012. Language in the Making? The Case of
Bunjevački or Tradition Done the Modern Way. Paper presented at the 18th
Biennial Conference on Balkan and South Slavic Linguistics, Literature and
Folklore.
Krzyżanowski, Michał and Ruth Wodak. 2011. Political strategies and language
policies: the European Union Lisbon strategy and its implications for the EU’s
language and multilingualism policy. Language Policy 10. 115–136.
Leerssen, Joep. 1993. Europe as a Set of Borders. J. Th. Leerssen and M. van
Montfrans, eds. Borders and Territories. Yearbook of European Studies 6. 1–14.
Amsterdam and Atlanta, GA.
Newman, David. 2006. The lines that continue to separate us: borders in our
‘borderless’ world. Progress in Human Geography 30/2. 143–161.
OED. Oxford English Dictionary. Web. June 24, 2014.
Stepanović, Predrag. 1994. Govori Srba i Hrvata u Mađarskoj: Štokavsko narečje.
Gornji Milanovac: Dečje novine.
Stoddard, Ellwyn R. 1991. Frontiers, Borders and Border Segmentation: Toward a
Conceptual Clarification. Journal of Borderlands Studies 6/1. 1–22.
Urciuoli, Bonnie. 1995. Language and Borders. Annual Review of Anthropology 25.
525–546.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
