KO-TEKST KAO KONTEKST: KRLEŽIN IZLET U RUSIJU I VINAVEROVE RUSKE POVORKE
Sažetak
U radu se istražuju intertekstualne veze između Stanislava Vinavera i Miroslava Krleže. Na osnovu poređenja različitih verzija njihovih putopisa pokazuje se da Krležin Izlet u Rusiju (1926) sadrži mnoge tragove Vinaverovih Ruskih povorki (1924). Ti se tragovi objašnjavaju istorijom uzajamnih relacija između dvojice pisaca, uz poseban osvrt na polemiku koju su vodili tokom dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka. Tekstualnom analizom potvrđuje se da su posredi dve različite putopisne prakse i dve različite poetike: modernistička (Vinaverova) i avangardistička (Krležina).
Downloads
##submission.citations##
Bogišić, Vlaho. 2011. Povijesno i pamćeno u Krležinoj putopisnoj memoaristici. U: Dani hvarskoga kazališta 37, 1. 200–220.
Cesarec, August. 1971. Rasprave, članci, polemike: nacionalni, socijalni i kulturni problemi Jugoslavije (1912–1927), prir. I. Škiljan Gothardi. Zagreb: Mladost.
Derida, Žak. 2012. Za Moskvu u oba pravca, prev. B. Savić Ostojić. Loznica: Karpos.
Duda, Dean. 2000. Krleža, Millenium Edition. U: Zarez 2, 34. 18–19.
Duda, Dean. 2012. Kultura putovanja: uvod u književnu iterologiju. Zagreb: Ljevak.
Giljen, Klaudio. 1982. Književnost kao sistem: ogledi o teoriji književne istorije, prev. T. Vučković. Beograd: Nolit.
Gumbrecht, Hans Urlich. 2003. The Powers of Philology: Dynamics of Textual Scholarship. Urbana & Chicago: University of Illinois Press.
Janić, Zoran. 2012. Putovanje u srce utopije (moskovski dani Krleže i Benjamina). U: Krleža danas: 1893–1981–2011, prir. T. Sabljak. Zagreb: HAZU. 58–93.
Kapetanić, Davor. 1999. Varijante. U: Krležijana II, prir. V. Visković. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“. 487–492.
Krleža, Miroslav. 1926. Izlet u Rusiju. Zagreb: Narodna knjižnica.
Krleža, Miroslav. 1934. Winawerijada. U: Danas 1, 5. 248–249.
Krleža, Miroslav. 1939. Knjiga studija i putopisa. Zagreb: BNP.
Krleža, Miroslav. 1983. Dijalektički antibarbarus. Sarajevo: Oslobođenje.
Krleža, Miroslav. 2005. Izlet u Rusiju 1925, prir. V. Bogišić. Zagreb: HAZU & Matica hrvatska & Naklada Ljevak.
Krleža, Miroslav. 2015. Bela, dijete drago, prir. V. Bogišić. Zagreb: Naklada Ljevak.
Man, Paul de. 2002. The Resistence to Theory. Minneapolis & London: University Minnesota Press.
Oraić Tolić, Dubravka. 1990. Teorija citatnosti. Zagreb: GzH.
Petrović, Svetozar. 1975. O izdavanju srednjovjekovnog pjesničkog teksta (Povodom Srbljaka). U: Zbornik za slavistiku Matice srpske 8. 9–40.
Vinaver, Stanislav. 1924a. Ruske povorke. Sarajevo: Knjižara D. i A. Kajon.
Vinaver, Stanislav. 1924b. Beograd i g. Krleža. Zagonetka g. Krleže. U: Vreme 4, 969. 4.
Vinaver, Stanislav. 1934. Moralna poezija i njeni veroučitelji. U: Vreme 14, 4401. 18.
Vinaver, Stanislav. 2015a. Kobni vidici: politička publicistika, prir. G. Tešić. Beograd: Službeni glasnik & Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Vinaver, Stanislav. 2015b. Zemlje koje su izgubile ravnotežu: evropske putopisne teme, prir. G. Tešić. Beograd: Službeni glasnik & Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Vinaver, Stanislav. 2015c. ... I druge teme, prir. G. Tešić. Beograd: Službeni glasnik & Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Visković, Velimir. 1999. Vinaver, Stanislav. U: Krležijana II, prir. V. Visković. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“. 503–504.
Visković, Velimir. 2001. Krležološki fragmenti: Krleža između umjetnosti i ideologije. Zagreb: Konzor.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
