NEGDJE IZMEĐU: O JEZIKU SRPSKIH PISACA IZ HRVATSKE
Sažetak
Od 1991. godine srpsko stanovništvo u Republici Hrvatskoj ima status pripadnika nacionalne manjine, dok je srpski klasificiran kao manjinski jezik. Popisi stanovništva provedeni 2001. i 2011. godine donijeli su neočekivane podatke prema kojima je tek četvrtina hrvatskih Srba navela srpski jezik kao materinji. Takvi podaci, međutim, (jednako kao ni zakonski akti o manjinskim jezičnim pravima) ne govore mnogo o tome kakvim se jezikom oni doista služe, već svjedoče tek o tome kojim su imenom ispitanici nazvali svoj materinji jezik.
Ovaj rad posvećen je jeziku književnosti, točnije analizi jezičnih obilježja književnih djela srpskih pisaca iz Hrvatske objavljenih nakon 1991. godine u izdanju Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, u ediciji pod naslovom Mala plava biblioteka. Budući da publicirana književna djela reflektiraju napetost između Deleuzova i Guattarijeva (2013) koncepta manjinske književnosti kao književnosti koju neka manjina stvara na većinskom jeziku te očuvanja manjinskog jezika kroz književno stvaralaštvo, rad propituje kako stvaralaštvo srpskih autora u Hrvatskoj poprima kolektivnu i političku vrijednost.
Downloads
##submission.citations##
Bugarski, Ranko. (2016). Jezici u potkrovlju [Attic languages]. Beograd: Biblioteka XX vek.
Deleuze, Gilles, Guattari, Félix. (1986). Kafka. Toward a Minor Literature Minneapolis; London: University of Minnesota Press.
Gabrić, Toni. (2007). Dubravko Škiljan: Nemoguće je dokazati da su hrvatski i srpski dva različita jezika. In H-alter. http://www.h-alter.org/vijesti/dubravko-skiljan-nemoguce-je-dokazati-da-su-hrvatski-i-srpski-dva-razlicita-jezika (accessed July 19, 2018).
Иванић, Душан. (2009). Врела у врлети: о књижевноj баштини Срба у Хрватској. Загреб: СКД Просвјета.
[Ivanić, Dušan. (2009). Vrela u vrleti: o kniževnoj baštini Srba u Hrvatskoj [About the literary heritage of Serbs in Croatia]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Иванић, Душан. (1998). Књижевност Српске Крајине. Београд: БИГЗ, Чигоја штампа.
[Ivanić, Dušan. (1998). Kniževnost Srpske Krajne [Literature of the Serbian Krajina]. Beograd: BGZ, Čigoja štampa.]
Jurčec, Mario. (2016). Pupovac na Tribini o jeziku: Srbi bi na HRT-u trebali koristiti dva do tri jezična standarda, ali ne i hrvatski [It is impossible to prove that Croatian and Serbian are two different languages]. In Maportal. URL: http://www.maxportal.hr/vijesti/pupovac-na-tribini-o-jeziku-srbi-bi-na-hrt-u-trebali-koristiti-dva-do-tri-jezicna-standardaali-ne-i-hrvatski/ (accessed July 19, 2018).
Karlić, Virna. (2019). Serbian as a minority language in Croatia. In Zbornik Drage Roksandića. Zagreb: FF-Press. (In press.)
Кораћ, Станко. (1979). Књижевна хрестоматија. Из културне баштине српског народа у Хрватској. Загреб: Просвјета.
[Korać, Stanko. (1979). Kniževna hrestomatija. Iz kulturne baštine srpskog naroda u Hrvatskoj [Literary Chrestomathy. From the cultural heritage of Serbs in Croatia]. Zagreb: Prosvjeta. ]
Кораћ, Станко. (1987). Преглед књижевног рада Срба у Хрватској. Загреб: Просвјета.
[Korać, Stanko. (1987). Pregled kniževnog rada Srba u Hrvatskoj [A review of the literary work of Serbs in Croatia]. Zagreb: Prosvjeta.]
Marinković, Dušan, Karlić, Virna. (2013). Konceptualizacije književno-jezične tradicije Srba u Hrvatskoj [Conceptualizations of the literary-linguistic tradition of Serbs in Croatia]. In: A tko to ide? Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu [And who's going? Croatian Contributions to XV International Slavic Congress]. Marija Turk & Maja Opašić (Eds.). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo. 229−241.
Popis stanovništva, kućanstva i stanova [Census of population, households and apartments]. (2011). In Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku [Population by citizenship, nationality, religion and mother tongue]. Zagreb: Državni zavod za statistiku RH. URL: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf (accessed July 19, 2018).
Rešković, Veronika. (2016). Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe [The Croatian standard language excludes Serbs]. In Forum. URL: http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4 (accessed July 19, 2018).
Tatalović, Siniša. (2001). Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj [National minorities in the Republic of Croatia]. In Politička misao [Political thought]. Vol. XXXVIII. No. 3. 95−105.
Tubbs, Stewart. (2012). Komunikacija – principi i konteksti [Communication – principles and contexts]. Beograd: Clio.
Ustav RH. (1990). Ustav Republike Hrvatske [Constitution of the Republic of Croatia]. Zagreb. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092.html (accessed July 19, 2018).
Ustav RH. (2010). Ustav Republike Hrvatske [Constitution of the Republic of Croatia]. Zagreb. URL: https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske (accessed July 19, 2018).
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina [Constitutional Law on the Rights of National Minorities]. (2002). In Narodne novine [National newspapers]. Zagreb. URL: https://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina (accessed July 19, 2018).
Mala plava biblioteka
Babić, Goran. (2015). Nebesa: jedan srpsko-hrvatski roman [Heaven: Serbo-Croatian novel]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Blažević, Mladen. (2008). Tragovi goveda [Traces of cattle]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Blažević, Mladen. (2015). Ilirik [Ilirik]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Деветaк, Небојша. (1997). Расуло. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (1997). Rasulo. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Деветaк, Небојша. (1998). Разгртање пепела: записи о трагичној комедији са пjевањем, пуцањем и плакањем. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (1998). Razgrtane pepela: zapisi o tragičnoj komediji sa pjevanem, pucanem i plakanem [Ash Unraveling: Records of Tragic Comedy with Singing, Shooting, and Crying] . Zagreb: SKD Prosvjeta].
Деветaк, Небојша. (2008). Узалуд тражећи. Загреб: СКД Просвјета.
[Devetak, Nebojša. (2008). Uzalud tražeći [Looking in vain]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Демић, Мирко. (2001). Ћилибaр, мед, оскоруша. Загреб: СКД Просвјета.
[Demić, Mirko. (2001). Ćilibar, med, oskoruša [Amber, honey, mountain ash]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Grubač, Slobodan. (2015). Pronađene pjesme [Found songs]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Kordić, Miloš. (2005). Propušteno [Forfeited]. Zagreb: Prosvjeta.
Кордић, Милош. (2014). Азбучник села Комоговина. Загреб: СКД Просвјета.
[Kordić, Miloš. (2014). Azbučnik sela Komogovina [Azbučnik of Komogovina village]. Zagreb: SKD: Prosvjeta.]
Mraović, Simo. (2002/2017). Konstantin Bogobojazni [Konstantin Bogobojazni]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Mraović, Simo. (2006). Nula-nula [Nula-Nula]. Zagreb: SKD Prosvjeta.
Оцић, Ђорђе. (2003). Под сумњом. Загреб: СКД Просвјета.
[Ocić, Đorđe. (2003). Pod Sumn’om [Under suspicion]. Zagreb: SKD Prosvjeta.]
Roksandić, Duško. (2004). Libido: komedije [Libido: Comedies]. Zagreb: Prosvjeta.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
