THE IMPORTANCE OF PREDATORS IN CEREAL CROP AGROBIOCENOSIS IN LESKOVAC

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Katerina Nikolic
Nadica Tmušic
Slaviša Gudžic
Branislav Kneževic

Апстракт

The monocultural way of grain crop production may cause the massive emergence and development of both harmful and useful organisms in agrobiocenosis. Predators as natural enemies give a significant contribution to the reduction of pest population. The aim of the research was to monitor the biodiversity of predators and establish the differences in their faunistic composition, with regard to the agrobiocenosis of both spring and winter crops. The following standard entomological methods were used throughout the research: visual inspection, examination of above-ground parts of a plant, the sweep net method and laboratory processing of gathered material. The research was carried out from 2011 to 2013 on the experimental plot of the Agricultural High School in Leskovac. The research shows that the diversity maintenance and natural bioregulatory mechanisms are the basic rule in preservation of the grain agrobiocenosis against harmful insects. The predatory activities towards aphids were registered among the following five species of ladybirds belonging to the family of Coccinellidae: Coccinella septempunctata L., Adalia bipunctata L., Hippodamia variegata Goeze, Propylea quatourdecimpunctata L. and Calvia quatourdecimpunctata L. and 2 predators of family Chrysopidae: Chrysopa perla L. and Chrysopa carnea Steph. The research results showed similarity among ogranisms present in respective agrobiocenoses of spring and winter crops that were compared.

Downloads

Download data is not yet available.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Рубрика
Articles

Референци

Kolektiv autora (1983): Priručnik izveštajne i prognozne službe zaštite polјoprivrednih kultura. Savez društva za zaštitu bilјa Jugoslavije, Beograd, 682.
Krsteska, V., Ančev, E., Postolovski, M., Vukovid, M. (2005): Vidovi od familijata Chysopidae – predatori na lisnite voški na tutunot. Tutun/Tobacco, Vol. 55, No 9-10, 204-210, Institut za tutun – Prilep, R. Makedonija.
Lazarevska, S. (1998): Entomocenozata na pčenica vo uslovi na različen priod vo zaštitata na kulturata. Doktorska disertacija, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ Zemjodelski fakultet Skopje, 307.
Nikolid, K., Tmušid N., Gudžid, S. (2012): Značaj monitoringa entomofaune žitnih kultura u zaštiti životne sredine. Zbornik radova 2, Peti međunarodni kongres “Ekologija, zdravlje, rad, sport”, Banja Luka, 06-09.09.2012., 177-181, Udruženje “Zdravlje za sve”, Banja Luka, Republika Srpska.
Nikolid, K., Tmušid, N., Gudžid, S. (2016): Bioregulatorska uloga bubamara u agrobiocenozi žitnih kultura. Zbornik radova, Osmi međunarodni kongres „Ekologija, zdravlje, rad, sport“, Banja Luka, 19-21.05.2016., 281-285, Udruženje „Zdravlje za sve“, Banja Luka, Republika Srpska.
Petrovid-Obradovid, O. (2003): Biljne vaši (Homoptera: Aphididae) Srbije. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, 153.
Savid, N., Jelid, M., Kneževid, J., Nikolid, K. (2007): Uticaj mineralne ishrane azotom na visinu bilјke i dužinu klasa kod različitih sorti ozime pšenice. Radovi Polјoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Specijalno izdanje: XIX naučno-stručni skup polјoprivrede i prehrambene industrije - Neum, 2006., godina LII, Volume LII, broj 58/2, Sarajevo, 37-42.
Spasov, D., Spasova, D., Atanasova, B., Serafimova, M. (2013) Aphids (Homoptera: Aphididae) and their predators, in wheat (Triticum aestivum) and in the weeds from Poaceae family in the Strumica region. Scientific works, 2 (1). pp. 187-191.
Тhalji, R., Taldži, R., Štrbac, P. (2009): Dinamika populacije biljnih vašiju i njihovih predatora na ozimoj pšenici u okolini Novog Sada. Biljni lekar, god. XXXVII, br. 4, 373-381, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine.
Čamprag, D. (2000): Integralna zaštita ratarskih kultura od štetočina. Desing studio Stanišid, Bačka Palanka, Polјoprivredni fakultet Institut za zaštitu bilјa i životne sredine „Dr Pavle Vukasovid“, Novi Sad, 215.