JEZIK: LINGVISTIČKA, KULTURNA I/ILI DRUŠTVENA KATEGORIJA

  • Borjana Prošev Oliver Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Povzetek

Language is used for human communication, which is its basic and broadest purpose. Language divisions relevant to different varieties, such as geographical and social dialects, standard types and their varieties, all kinds of subtype language idioms, always blend with the social varieties. Thus, language is a social category, and is accordingly the condition, but also the consequence of social changes with far reaching consequences for the culture of the community that uses it. The sociolinguistic research represents the interdisciplinary complex close to the recent cultural studies which deal with the Other. When differences are emphasized between the individual speaker and the collective, that results with the situation of language discontinuity, a factor of great instability which contributes to fitting/not fitting in the coherent cultural stream. The relation between language and culture is not only affirmative as in ideal contemporary big and powerful multicultural and multilingual socities, but it can also be antagonistic. For instance, the relations beetwen languages of colonizers and languages of colonized societies, or those inside a society, in the process of standardization, almost always eliminate the elements of the minor culture and its language.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Anderson. Benedict.1990. Nacija izmišljena zajednica. Zagreb: Školska
knjiga
Brozović. Dalibor 1963.-1964. O jezičnoj porodici i standardnim oblicima
njezinih članova u Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 5; 21-34
Brozović. Dalibor. 1996. Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj
lingvistici. Suvremena lingvistika.
Brozović. Dalibor. 2003. Genetsko lingvistički i sociolingvistički kriteriji u
sistematizaciji južnoslavenskih idioma. U: Wiener Slawistischer Almanah,
Sonderband, 57, 45-52
Brozović. Dalibor. 1998.. Etničnost i jezik: uvodno razmatranje. U:
RužicaČičak-Chand&Josip Kumpes (ur.) Etničnost, nacija i identitet. Hrvatska i
Europa. Zagreb. Institut za migracije i narodnosti. Jesenski i Turk, Hrvatsko
sociološko društvo. 171-80
Bugarski. Ranko. 1986. Jezik u društvu. Beograd: Prosveta
Bugarski. Ranko. 1996. Uvod u opštu lingvistiku. Beograd. Čigoj štampa,
XX vek
Bugarski. Ranko. 1997. Jezici. Beograd. Čigoj štampa, XX vek
Bugarski. Ranko. 1982. Jezik i kultura sa sociolingvističkog stanovištva. U
Stojnić, M. (ur.) Jezik i kultura u nastavi stranih jezika. Beograd. Zavod za
udžbenike. 38-44
Chambers. J.K.&Trudgill. Peter. 1998. Dijalectoogy. Chambridge.
Chambridge University Press
Daneš. František. 1976. Herausbildung und Reform von Standardsprachen.
U: Ammon&Dittmar&Klaus, (ur.) Sociolingiustics. An International Handbook of
Science of Language and Society
Fishman. Josua A. 1982. Handbook of Language and Ethnic Identity. New
York. Oxford: Oxford Univesity Press
Grbić. Jadranka. 1998. Jezik i govor kao komponente pripadnosti zajednice.
U: RužicaČičak-Chand&Josip Kumpes (ur.) Etničnost, nacija i identitet. Hrvatska i
Europa. Zagreb. Institut za migracije i narodnosti. Jesenski i Turk, Hrvatsko
sociološko društvo.
Haugen. Einar. 1974. Dijalekt, jezik i nacija. Kultura, 25. 74-88
Katičić. Radoslav. 1992. Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb. Školska knjiga
Kloss. Heinz. 1987. Abstandsprache und Ausbausprache. U
Ammon&Dittmar&Klaus, (ur.) Socioingiustics. An International Handbook of
Science of Language and Society
Peti-Stantić. Anita. 2008. Jezik naš i/ili njihov. Vježbe iz poredbene povijesti
južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb. Srednja Europa.
Objavljeno
2019-10-30
Kako citirati
Prošev Oliver, B. (2019). JEZIK: LINGVISTIČKA, KULTURNA I/ILI DRUŠTVENA KATEGORIJA. Filološke Pripombe, 8(1). Pridobljeno od https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/625
Rubrike
Jezik v zgodovinsko-kulturološkem kontekstu