HUMANIZAM I BIOETIKA
Sažetak
The article deals with the term humanism and sketch problems of humanism in a technological society. It is argued that humanism represents an uncritical acceptance of boundaries between humans and non-human beings, making human being a center of moral concern in an elitist way of creating center and periphery of moral horizon. Humanism based on that ground seems to be a dominant one in determining the way humans deal with the environment. If an uncritically prioritized boundary is always placed around the human element, then that which is seen as lying beyond the human boundary (our “environment”) will inevitably be marginalized and misuse of “morally passive” elements in moral conduct thus finding its justification. There are some examples of attempts of humanizing non-human elements which is signify rising awareness of the need for crossing boundaries between “us” (human beings) and “them” (rest of the nature). That ambitious goal with clumsy method is seen as the sign of specific bioethical sensibility and it is argued in favor of a new conception of humanism empowered by bioethical approach to the problems of technological society.
Downloads
##submission.citations##
Subjectivity. Routledge.
Čović, Ante. 2004. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena.
Ehrenfeld, David W. 1978. The Arrogance of Humanism. In: Willers, B.
Brower, Ross David. 1991. Learning to Listen to the Land. Island Press.
Hulme, T. E. Read, Herbert Edward. 2000. Speculations: Essays on
Humanism and the Philosophy of Art. Routledge.
Inglis, David. Bone, John. Wilkie, Rhoda. 2005. Nature: Critical Concepts in
the Social Sciences. Taylor & Francis.
Jonas, Hans. 1990. Princip odgovornost. Sarajevo: Veselin Masleša.
Leopold, Aldo. 1987. A Sand County almanac, and sketches here and there:
And Sketches Here and There. Oxford University Press US.
Marietta, Don E. 1994. For People and the Planet: Holism and Humanism in
Environmental Ethics. Temple University Press.
Maritain, Jacques. 1989. Cjeloviti humanizam. Zagreb: Kršćanska
sadašnjost.
Morin, Edgar. 2008. Etika. Zagreb: Masmedia.
Schiffler, Ljerka. 1992. Humanizam bez granica. Zagreb: Hrvatsko
filozofsko društvo.
Supek, Ivan. 1995. Filozofija, znanost i humanizam. Zagreb: HAZU i
Školska knjiga.
Vaughn, Lewis. Dacey, Austin. 2003. The Case for Humanism: An
Introduction. Rowman & Littlefield.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.