POREDBENO-INTERKULTURNI ASPEKTI KNJIŽEVNE MAKEDONISTIKE U HRVATSKOJ
Sažetak
With its particular contrastive interest, literary-comparative and intercultural aspects of Croatian and Macedonian literature is pointed out as literatures of two mutually non-conflictive cultures and nations. Extracting literary-comparative as- pects of Croatian and Macedonian literature, as well as intercultural aspects of their histories of literature (especially the Macedonian literature in Croatia), this paper is analyzing the specific attitude of Croatian South Slavic's towards Macedonian literature, regarding on reputable historians of literature of the newer generation (Goran Kalogjera and Borislav Pavlovski).
Downloads
##submission.citations##
интерлитерарноста кај македонските писатели во XIX и во XX век,. U: Grčević,
Franjo (ur). Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti, Zbornik IV.
Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Kalogjera. Goran. 1991. Južnoslavenska književna prožimanja. Rijeka: Matica
hrvatska Rijeka.
Kalogjera. Goran. 1996. Hrvatsko-makedonske književne veze. Rijeka: Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj.
Kramarić. Zlatko. 1991. Mogućnosti/nemogućnosti komunikacije između ju- goslavenskih kultura i književnosti. u: Grčević, Franjo (ur). Komparativno
proučavanje jugoslavenskih književnosti, Zbornik IV. Zagreb: Zavod za znanost o
književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Miladinov. Konstantin. 2001. Да видам Охрид, Струга да видам / Da vidim
Ohrid, Strugu da gledam. Zagreb-Pula: Zajednica Makedonaca u Republici Hrvats- koj, Zavičajna naklada „Žakan Juri“.
Pavlovski. Borislav. 1998. Gospodari labirinta. Zagreb: Naklada MD .
Pavlovski. Borislav. 2000. Prostori kazališnih svečanosti. Zagreb: Naklada
MD.
Pavlovski. Borislav. 2000. Во знакот на компаративното читање. Skopje:
Matica makedonska.
Pavlovski. Borislav. 2000. Antologija nove makedonske drame. Zagreb:
Hrvatski centar ITI-UNESCO.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
