KOČLJIVOST FENOMENOLOGIJE. KAKO MISLITI SKUPAJ HUSSERLA IN HEIDEGGRA
Sažetak
The article illustrates the delicate relationship between Husserl and Heidegger, primarily through the lens of Eugen Fink's Sixth Cartesian Meditation, which is a continuation of Husserl's Cartesian Meditations through Heidegger's language. This calls for a comparison of Husserl's subjectivity and Heidegger's existential analysis. The latter roots Dasein once and for all into time, or better, is brings time into Dasein as its primordial truth. Heidegger's short treatise The Concept of Time here serves as a condensed introduction into his monumental Being and Time. The primary topi cof the article is thus the understanding of time, which proves to be the first troublesome issue and riddle of transcendental subjectivity.
Downloads
##submission.citations##
Avguštin. 1978. Izpovedi. Celje: Mohorjeva družba.
Fink. E. 1995. Sixth Cartesian Meditation, The Idea of a Transcendental
Theory of Method. Bloomington&Indianapolis: Indiana University Press.
Heidegger. M. 1997. Bit in čas. Ljubljana: Slovenska matica.
Heidegger. M. 1995. »Pojem časa«. V: Problemi 1-2/1995, letnik XXXIII.
Hribar. T. 1993. Fenomenologija I. Ljubljana: Slovenska matica.
Husserl. E. 1975. Kartezijanske meditacije. Ljubljana: Mladinska knjiga.
Husserl. E. 2005. Kriza evropskih znanosti in transcendentalna
fenomenologija. Ljubljana: Slovenska matica.
Husserl. E. 1966. Zur Phänomenologie des inneren Zeitbewusstseins. Haag:
Hua X, Martinus Nijhoff.
Kalan. V. 2005. »Besedišče Aristotelove Fizike«. V: Aristotel, Fizika,
Ljubljana: Slovenska matica.
Shakespeare. W. 1995. Hamlet. Ljubljana: Mladinska knjiga.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
