DRUGI KAO KONSTITUTIVNI ELEMENT SUBJEKTA: S. B. feat. S. B.
Sažetak
The short story „Svetislav Basara intervjuiše Semjuela Beketa za Treći program Radio-Beograda“ („Svetislav Basara Interviews Samuel Beckett on the Third Channel of the Radio Belgrade“ by David Albahari is the starting point of the analysis that questions the poetical connections of the Basara and Beckett's fiction. In so doing, the central interests are Beckett's novel „Molloy“ and Basara's fictions „Priče u nestajanju“ („Vanishing Stories“), „Kinesko pismo“ („Chinese Letter“) and „Peking by Night“. The article discusses the status of the selected concepts from Albahari’s short story (“shapelessness”, “speech”, “frame”, “rain”, “pause”, “monologue”, “dialog”, “silence”, “darkness”, “unvisited place”, “work” and “emptiness”) in the context of poetics by the given authors. On the abstract level, Basara’s „Priče u nestajanju“, „Kinesko pismo“ and „Peking by night“, just as Beckett’s „Molloy“, mediate existential convulsion of the subject faced with the emptiness and nothingness whereat the writing turns out to be the compulsion, but also the prolongation of death. Therefore, Basara’s fiction represents the rich potential for intertextual openness, which will be confirmed in the article with the additional comparative analysis on the concept of characters/storytellers.
Downloads
##submission.citations##
Basara, Svetislav. 1982. Priče u nestajanju. Beograd: Književna omladina Srbije.
Basara, Svetislav. 1997. Kinesko pismo. Beograd: Narodna knjiga Alfa.
Basara, Svetislav. 1985. Peking by night. Beograd: Prosveta.
Beckett, Samuel. 2001. Molloy. Zagreb: Školska knjiga.
Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb:
Matica hrvatska.
Damjanov, Sava. 1990. Šta to beše mlada srpska proza. Novi Sad: Književna
zajednica Novog Sada.
Ilić, Dejan. 1993. Stvarnost u priči. Književna reč. Beograd. 22. 423. 14.
Ilić, Dejan. 1993. Svet u raspadanju. Književna reč. Beograd. 22. 423. 14.
Jencks, Charles. 1985. Jezik postmoderne arhitekture. Beograd: Vuk Karadžić.
Jerkov, Aleksandar. 1992. Antologija srpske proze postmodernog doba. Beograd:
Srpska književna zadruga.
Kordić, Radoman. 1987. Dekonstrukcija pripovedanja. U: Književna kritika 18. 1/2.
S. 83–93.
Lodge, David. 1988. Načini modernog pisanja. Zagreb: Globus: Stvarnost.
Lyotard, Jean-François. 2005. Postmoderno stanje. Zagreb: Ibis-grafika.
Pantić, Mihajlo. 1987. Aleksandrijski sindrom. Beograd: Prosveta.
Pantić, Mihajlo. 1994. Aleksandrijski sindrom II. Beograd: Srpska književna
zadruga.
Rogač, Maja. 2010. Istorija, pseudologija, fama. Studija o prozi Svetislava Basare.
Beograd: Službeni glasnik.
Solar, Milivoj. 2009. Nakon smrti Sancha Panze. U: Eseji i predavanja o
postmodernizmu. Zagreb: Naklada Ljevak.
Stanojević, Dobrivoje. 1985. Forma ili ne o ljubavi. Beograd: Književna omladina
Srbije.
Stanojević, Dobrivoje. 1988. Postidilična slikovnica Svetislava Basare. U: Polja. 34.
352. 280.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.