РАССУЖДЕНИЯ О МЕТОДЕ, ИЛИ ЛИБЕРАЛИЗАЦИЯ ЛИНГВИСТИКИ
Sažetak
The studies of the past decades considerably transformed our vision of language. Taking the examples of network and synergetic models is discussed the role of modeling in modern linguistics.
Downloads
##submission.citations##
Ревзин, Исаак. И. 1967. Метод моделирования и типология славянских языков.
Москва: Наука. 299 с.
Степанов, Юрий. С. Метод. В: Лингвистический энциклопедический словарь.
Москва: Большая советская энциклопедия. Стр. 298–299.
Фролов, Иван. Т. 1961. Гносеологические проблемы моделирования
биологических систем. № 2. Стр. 39–51.
Черниговская, Татьяна. В. 2010. Мозг и язык: Врожденные модули или
обучающаяся сеть. В: Вестник Российской академии наук. Т. 80. № 5–6.
[электронный ресурс http://www.philology.ru/linguistics1/chernigovskaya08.htm]
Daneš, František. 1987. On Prague school functionalism in linguistics. In:
Functionalism in linguistics. Amsterdam; Philadelphia: John Benjamins
Publishing. 3-38 pp.
A Companion to Cognitive Science. W. Bechtel and G. Graham (Eds.). 1998. Oxford:
Basil Blackwood. 816 pp.
Gerdes, Adele. 2008. Spracherwerb und neuronale Netze. Marburg: Tectum Verlag.
114 S.
Köhler, Reinhard. 1986. Zur linguistischen Synergetik: Struktur und Dynamik der
Lexik. Bochum: Brockmeyer. 201 S.
Köhler, Reinhard. 1995. Der synergetische Ansatz in der Linguistik, seine
Übertragbarkeit und die Rolle der Einheiten. Musikometrika 6. Bochum:
Brockmeyer. S.13–25.
Roth, Gerhard. Das Gehirn und seine Wirklichkeit. Frankfurt/M: Suhrkamp. 384 S.
Spitzer, Manfred. 1996. Der Geist im Netz. Berlin; Oxford: Spektrum. 385 S.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
