DETERITORIJALIZACIJA/RETERITORIJALIZACIJA I NOMADSKI IDENTITET U DJELIMA POSTJUGOSLAVENSKIH AUTORA
Sažetak
Ovaj članak iznosi teorije nomadizma Felixa Guattarija, Gillesa Deleuzea i Viléma Flussera, objašnjava terminologiju korištenu u spomenutim teorijama i primjenjuje ju u analizi odabranih književnih djela postjugoslavenskih spisatelja. Preispituje poistovjećivanje nomadizma i kozmopolitizma. Nomadizam kao filozofija zagovara nedefiniranje – mjesno, vremensko i identitetsko. Analizirana su i komparirana književna djela: Скриена камера Lidije Dimkovske, Снегот во Казабланка Kice Bardžiovske-Kolbe, Čefurji raus! Gorana Vojnovića, Nebesa v robidah Nataše Kramberger, Snežni čovek Davida Albaharija i Muzej bezuvjetne predaje Dubravke Ugrešić. Nakon analize, zaključeno je da se spomenuta djela mogu svrstati u nomadsku književnost, čime se izdvajaju iz okvira pojedinačnih nacionalnih književnosti.
Downloads
##submission.citations##
Sarajevo, 170 – 175.
Bhabha, Homi, 1994. The Location of Culture, London and New York: Routledge.
Bilefeld, Ulrih, 1998. Stranci: prijatelji ili neprijatelji, Zemun: Biblioteka XX vek;
Beograd: Čigoja štampa.
Biti, Vladimir, 2005. Doba svjedočenja: tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj
prozi, Zagreb: Matica hrvatska.
Benhabib, Seyla, 2010. Pravice drugih : tujci, rezidenti in državljani, Ulčakar & JK,
Ljubljana: Krtina.
Ćosić, Bora, 2009. Nomadi, kao gradski princip, Sarajevske sveske 23/24, Sarajevo,
156 – 162.
Čovjek/prostor/vrijeme, književnoantropološke studije iz hrvatske
književnosti, Zagreb: Disput, 2006.
Delez, Žil – Gatari, Feliks, 1990. Anti-Edip: kapitalizam i shizofrenija, Sremski
Karlovci: Izdavačka knjižnica Zorana Stojadinovića.
Deleuze, Gilles – Guattari, Félix, 2010. Nomadology: The War Machine,
Wormwood Distribution, Seattle, WA.
Denić-Grabić, Alma, 2009. Etika i trauma nepripadanja, Sarajevske sveske 23/24,
Sarajevo, 238 – 257.
Đekić, Velid, 2006. Flagusova rukavica, Zagreb: Meandarmedia.
Flusser, Vilém, 2003. The Freedom of the Migrant (Objections to Nationalism),
University of Illinois Press, Urbana and Chicago.
Genette, Gérard, 1980. Narrative Discourse, an essay in method, Cornell University
Press, Ithaca, New York.
Gross, Mirjana, 2001. Suvremena historiografija : korijeni, postignuća, traganja,
Zagreb: Novi Liber – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Horvat, Srećko, 2009. "Samosvjesni nomadi" i njihova ideologija, Sarajevske sveske
23/24, Sarajevo, 163 – 173.
Jestrović, Silvija, 2009. Nomadski jezik, Sarajevske sveske 23/24, Sarajevo, 271 –
277.
Kaufmann, Jean-Claude, 2006. Iznalaženje sebe, jedna teorija identiteta, Zagreb:
Izdanja Antibarbarus.
Korun, Barbara, 2007. Pravljična brezčasnost prvenca Nataše Kramberger, pogovor
o romanu Nebesa v robidah, Ljubljana: Javni sklad Republike Slovenije, 269 –
271.
Kristeva, Julija, 1991. Strangers to Ourselves, New York:Columbia University
Press.
Kristeva, Julija, 1993. Nations Without Nationalism, New York:Columbia
University Press.
Lipuš, Cvetka, 2009. Pisanje na razmeđu, Sarajevske sveske 23/24, Sarajevo, 217 –
225.
Marot, Danijela, 2006. Identitet granice, Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka.
Nemet, Natalija,2006. „Muzej bezuvjetne predaje“ Dubravke Ugrešić, Književna
Rijeka, 11 (2006.), 1, 73-78
Nikolaidis, Andrej, 2009. Oni umiru u snijegu, Sarajevske sveske 23/24, Sarajevo,
13–18.
Paić, Žarko, 2009. Zemljovidi za lutalice: nomadizam i kaos kraja povijesti,
Sarajevske sveske 23/24, Sarajevo, 107–126.
Pužar, Aljoša, 2007. Granice, studije i ogledi, Nova Istra, Istarski ogranak Društva
hrvatskih književnika, Pula.
Rushdie, Salman, 1991. Imaginary Homelands: Essays and Criticism 1981-1991,
Granta, London.
Шелева, Елизабета, 2005. Дом/Идентитет, Скопје:Магор.
Vidmar Horvat, Ksenija, 2006: Globalna kultura, Ljubljana: Študentska založba.
Visković, Velimir, 1983. Mlada proza: eseji i kritike, Zagreb: Znanje.
Zorko, Urban, 2008. Vodič po vesti neke večine, pogovor o romanu Čefurji raus!,
Ljubljana: Študentska založba, 183–199.
Zupan Sosič, Alojzija, 2011. Družina v sodobnem slovenskem romanu, zbornik
Družina v slovenskem jeziku, literaturi in kulturi, Znanstvena založba Filozofske
fakultete, 49–56.
Zlatar, Andrea, 2004. Tekst, tijelo, trauma, ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti,
Zagreb: Naklada Ljevak.
Elias-Bursać, Ellen Translating Dubravka Ugrešić and David Albahari, u Shoreless
bridges: south east European writing in
diaspora, http://books.google.hr/books?id=ZnQWA24OQEkC&pg=PA133&lpg
=PA133&dq=dubravka+ugre%C5%A1i%C4%87+i+albahari&source=bl&ots
=IdLerlb1fU&sig=Lk3DIDlB1ttHftFqU2TUE2TlHG0&hl=hr&ei=slZeTsDpEo
mL4gSu1vAy&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBYQ6AE
wAA#v=onepage&q=dubravka%20ugre%C5%A1i%C4%87%20i%20albahari
&f=false
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
