„LET U MJESTU” UMETNUT U OKVIR POLITIČKIH PRI/POVIJESTI
Sažetak
Članak nudi analizu dramskoga teksta Gorana Stefanovskog, Let u mjestu, i njegov odnos prema društveno-političkom kontekstu sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Naglasak je stavljen na tadašnje (ali i kasnije, danas aktualne) politike pamćenja u okvirima makedonskog društva za vrijeme Jugoslavije i nakon njezina raspada, s obzirom na prakse predstavljanja i pamćenja godine 1878. i odlučujućih političkih događaja, Sanstefanskog mirovnog dogovora i Berlinskog kongresa, ključnih za makedonsko pitanje. Osnovna je teza da je Let u mjestu povijesna drama i drama o povijesti koja problematizira i aktualizira traumatska mjesta makedonske povijesti.
Downloads
##submission.citations##
širenju nacionalizma, Zagreb. Školska knjiga.
Апостолски, Михаило (ur). 1969. Историја на македонскиот народ. Книга
втора: Од почетокот на XIX век до крајот на Првата светска војна,
Скопје. Институт за национална историја, Нова Македонија.
Аврамовска, Наташа. 2004. Во вителот на дереализацијата: Дуплото дно на
македонската драма. Скопје. Култура.
Čale Feldman, Lada. 1997. Teatar u teatru u hrvatskom teatru. Zagreb. Naklada
MD, Matica hrvatska.
Chakrabarty, Dipesh. 2007. History and the politics of recognition. U: K. Jenkins, S.
Morgan, A. Munslow (ur). Manifestos for History, New York. Routledge. 77-87.
Carlson, Marvin. 1989. Places of Performance: The Semiotics of Theatre
Architecture. Ithaca, New York. Cornell University Press.
Elam, Keir. 2002. The Semiotics of Theatre and Drama. London and New York.
Routledge.
Foretić, Dalibor. 1989. Nova drama. Novi Sad. Sterijino pozorje.
Frndić, Nasko. 1983. Slojevita metafora. Borba, 10. ožujka 1983.
Георгиевски, Христо. 1996. Историја и поетика на македонската драма.
Скопје. Матица македонска.
Grgičević, Maja. 1983. Teatralizacija ambijenta. Večernji list. 8. ožujka 1983.
Бојанин, Станоје. 2005. Забаве и светковине у средњовековној Србији од краја
XII до краја XV века. Београд. Историјски институт.
Мазова, Лилјана. 2003. ТОЈ и ТИЕ. Театарски сложували. Скопје. Факултет за
драмски уметности.
Rychlík, Jan. Kouba, Miroslav. 2003. Dějiny Makedonie. Praha. Lidové noviny.
Стефановски, Горан. 2002. Собрани драми: книга прва, Скопје. Табернакул.
Nora, Pierre. 2006. Između Pamćenja i Historije. Problematika mjesta. U: M.
Brkljačić, S. Prlenda (ur). Kultura pamćenja i historija. Zagreb. Golden
marketing, Tehnička knjiga. 21-44.
Ibersfeld, An. 1982. Čitanje pozorišta. Beograd. GRO Kultura.
Yaşar, Ahmet. 2003. The Coffeehouses in Early Modern Istanbul: Public Space,
Sociability and Surveillance. Istanbul: Boğaziçi University. URL:
http://www.fatih.edu.tr/~ayasar/Yayinlarim/MA%20THESIS.pdf (pristupljeno
12. kolovoza 2012.)
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
