KILLING OF THE ELDERLY: THE MACEDONIAN CUSTOM “SLAUGHTER OF THE OLD MEN”
Sažetak
This paper addresses the problem of killing of elderly people,
a custom commonly referred to as “slaughtering the elderly” in Macedonia.
Examples of this myth are registered across various regions of Macedonia,
including Ohrid, Bitola, Prilep, Veles, Skopje and the surrounding areas,
Dojran, the surroundings of Kratovo, Negotino, Debar, Drimkol, and the
expansive hilly-mountainous regions of Maleshevo and Mariovo. The
motivations behind senicide were numerous. It was commonly thought that
during times of famine, killing of the elderly was a means of conserving scarce
food resources. In addition, senicide occurred as a result of land confiscation,
where the property or cultivation rights of the elderly were transferred to their
younger generations. In some cases, these killing were considered an act of
mercy, especially when an individual suffered from an incurable disease, or
faced the challenges of old age, when people could not meet even their most
basic biological needs, thus becoming a burden to the family or the community.
The traumatic experience of sons killing their fathers, according to traditions,
led to the abandonment of this brutal custom.
Downloads
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc-nd4.footer##Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.