ARIJADNINA NIT U OVLADAVANJU FRAZEMIMA NA NASTAVI MATERINSKOGA I STRANOGA JEZIKA – KVANTITAVNO OBRAĐENI PODACI (PRVI DIO STUDIJE)
Sažetak
S obzirom na činjenicu da se frazeologija kao lingvistička disciplina počinje razvijati tek sredinom 20.st., jezikoslovci svoju pozornost najprije usmjeravaju na razna teorijska pitanja primjenjujući pri tome različite pristupe (primjerice, strukturalistički, kognitivni, lingvokulturološki). Posljedica toga jest činjenica da je frazeodidaktika postala najslabijom karikom frazeologije. Frazeološka kompetencija je jedan od najvećih izazova učenicima u procesu ovladavanja stranim jezikom, ali ne samo njima nego i njihovim nastavnicima. Frazeodidaktika kao jedan od aspekata primijenjene frazeologije pomaže razviti te kompetencije i nudi nastavnicima i učenicima određene instrumente i načine za svladavanje frazeološke građe stranog jezika – ali i materinskog jezika.
Za potrebe šire studije provedeno je pismeno anketiranje hrvatskih i austrijskih studenata. Cilj istraživanja jest empirijskim putem saznati poznaju li studenti (i ako da, u kojoj mjeri) frazeme s mitološkom sastavnicom te koriste li ih u materinskom jeziku. Anketa uključuje 30 frazema s mitološkom sastavnicom, a njome se ispituju značenje, kontekst upotrebe frazema i slika / asocijacija koju taj frazem izaziva u govorniku. Podaci dobiveni u anketi analizirani su kvantitativno i kvalitativno. Za kvantitativnu obradu podataka koristili smo statistički softver SPSS, a za kvalitativnu obradu podataka – program Atlas.ti. U ovom radu predstavit će se samo jedan dio ukupnih podataka, točnije kvantitativno obrađeni podaci. Dakle, ovdje će se predstaviti samo prvi dio studije.
Downloads
##submission.citations##
Kuvač Kraljević, Jelena, Lenček, Mirjana. (2012). Frazeologija dječjega jezika: psiholingvistički pristup [The phraseology of children's language: a psycholinguistic approach]. In Logopedija [Speech therapy] 3, No 1. 26-30.
Vidović Bolt, Ivana. (2013). O mogućnostima poučavanja i usvajanja hrvatskih frazema [On the possibilities of teaching and learning Croatian phrases]. In Međunarodni suradni skup Prvi, drugi, ini jezik: hrvatsko-makedonske usporedbe [International Collaborative Meeting „First, second, another language: Croatian-Macedonian Comparisons“]. Zbornik radova. Cvikić, Lidija (ed.). Filozofski fakultet u Zagrebu i Filološki fakultet Blaže Koneski u Skoplju. 275–287. URL: http://www.ffzg.unizg.hr/fisol/zbornik.pdf (accessed March 21, 2019).
Rječnici
DUDEN. (2002). Redewendungen. Wörterbuch der deutschen Idiomatik. Band 11. Hrsg. von der Dudenredaktion. Mannheim; Leipzig; Wien; Zürich: Dudenverlag.
DUDEN. (2012). Redensarten: Woher sie kommen, was sie bedeuten. Mannheim; Zürich: Dudenverlag.
Fink Arsovski, Željka et al. (2006). Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema [Croatian- Slovenian dictionary of comparative phrases] (u suautorstvu s E. Kržišnik, S. Ribarovom, T. Dunkovom, N. Kabanovom, I. Mironovom Blažinom, R. Trostinskom, A. Spagińskom Pruszak, I. Vidović Bolt, D. Sesar, M. Dobríkovom, M. Kursar). Zagreb: Knjigra.
Matešić, Josip. (1982). Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika [Phraseological dictionary of Croatian or Serbian]. Zagreb: Školska knjiga.
Menac, Antica, Fink Arsovski, Željka, Mironova Blažina, Irina, Venturin, Radomir. (2011). Hrvatsko-ruski frazeološki rječnik [Croatian-Russian phraseological dictionary]. Zagreb: Knjigra.
Menac, Antica, Fink-Arsovski, Željka, Venturin, Radomir. (2014). Hrvatski frazeološki rječnik [Croatian phraseological dictionary]. Zagreb: Naklada Ljevak.
Walter, Harry. (2008). Wörterbuch deutscher sprichwörtlicher und phraseologischer Vergleiche, Teil 1. Hamburg: Verlag Dr. Kovač.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
