ORIGIN AND MEANING OF THE TOPONYM KUMBOR
Keywords:
Kumbor, etymology, Proto-Slavic, Vulgar Latin, phonology, sonorizationAbstract
After conducting a linguistic analysis, we came to the conclusion that the toponym Kumbor originates from Vulgar Latin cămpor(i/e) ’field’. This is confirmed, on the one hand, by the phonological analysis, and, on the other, by the comparative nominative analysis, which, only in the territory of the former Yugoslavia, reveals the existence of a large number of toponyms with the root polj-. The historical provenance data mentioned in the paper also generally support the theory that Kumbor originates from Vulgar Latin cămpor(i/e). The solution to the mystery of the etymology of the Kumbor toponym contributes not only to the enrichment of linguistic knowledge about the history of the b/c/h/s language, but also to the enrichment of knowledge about the social and cultural history of Boka Kotorska.
Downloads
References
Čelebija, Evlija. (1973). Putopis. [Travelogue]. Sarajevo: Izdavačko preduzeće „Veselin Masleša“. (In Serbian.)
Đorđević, Jasmina. (1997). Dračevica i Riđani sredinom XVI vijeka [Dračevica and Riđani in the Mid-16th Century]. Beograd: Zadužbina Andrejević. (In Serbian.)
Gonda, Attila. (2019). “Dialects of Vulgar Latin and the Dialectal Classification of the Alps-Danube-Adria Region”. Budapest: Acta Antiqua Academiae Scientiarium Hungaricae. Volume 59, Issue 1–4, p. 53–69.
Herman, József. (2000). Vulgar Latin. Pennsylvania: The Pennsylvania State University Press.
Holzer, Georg. (2011). Glasovni razvoj hrvatskoga jezika. [Phonological Development of the Croatian Language]. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Lalošević, Ilija. (2007). Izdvojeni fortifikacioni punktovi na području Herceg-Novog. [Selected Fortification Points in the Area of Herceg Novi]. Herceg-Novi: Boka, p. 59–80.
Lasić, Josip. (2023). Splitska hodonimija: Grad – četvrt – ulica. [Street Names in Split: City – Quarter – Street]. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Ligorio, Orsat. (2014). Problem leksičke stratifikacije u adrijatistici (doktorski rad). [The Problem of Lexical Stratification in Adriatic Studies]. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Marasović Alujević, Marina; Lozić Knezović, Katarina. (2014). Toponimija otoka Šolte. [Toponymy of the Island of Šolta]. Split: Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu.
Marasović Alujević, Marina; Lozić Knezović, Katarina. (2018). Toponimija otoka Drvenika i Ploče. [Toponymy of the Islands of Drvenik and Ploča]. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Marević, Jozo. (2000). Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik, vol. I. [Latin-Croatian Encyclopedic Dictionary, Vol. I]. Velika Gorica, Zagreb: Marka, Matica hrvatska.
Matasović, Ranko. (2010). Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika. [A Concise Comparative-Historical Grammar of the Latin Language]. Zagreb: Matica hrvatska.
Matasović, Ranko. (2014). Slavic Nominal-Word Formation. Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
Mihăescu, Haralambie. (1978). Le langue latine dans le sud-est de l’Europe. [The Latin Language in Southeastern Europe]. Bucuresti, Paris: Editura Acadmiei, Société d’édition “Les belles lettres”.
Mihaljević, Milan. (2002). Slavenska poredbena gramatika, 1. dio. [Comparative Grammar of the Slavic Languages, Part I]. Zagreb: Školska knjiga.
Milović, Jevto. (1990). Istorijsko-geografski atlas Crne Gore XVI–XX vijek. [Historical and Geographical Atlas of Montenegro (16th–20th Century)]. Nikšić: Univerzitetska riječ. (In Serbian.)
Mletački katastar – katastarske knjige 1597–1797. (1825). [Venetian Cadastre – Land Registry Books 1597–1797 (1825)]. 2019. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. (1858). Miklosich, Franz (ed.). Viennae: Apud Guilelmum Braumüller.
Muljačić, Žarko. (1998). „U kojim se zonama u sadašnjem trenutku smiju očekivati pomaci koji bi mogli doprinijeti boljem poznavanju ’dalmatskoga’?“ [“In Which Zones Can We Currently Expect Progress Toward a Better Understanding of the ’Dalmatian’ Language?”]. Zagreb: Folia onomastica Croatica, no. 7, p. 207–220.
Muljačić, Žarko. (2000). Das Dalmatische: Studien zu einer untergegangenen Sprache. [The Dalmatian Language: Studies on an Extinct Language]. Köln, Weimar, Wien: Böhlau Verlag.
Nakićenović, Sava. (1913). Boka: antropogeografska studija. [Boka: An Anthropogeographic Study.]. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije. (In Serbian.)
Obad, Stijepo; Dokoza Serđo; Martinović Suzana. (1999). Južne granice Dalmacije. [Southern Borders of Dalmatia]. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Oxford Latin Dictionary / OLD. (1968). Oxford: Clarendon Press.
Pušić, Ilija. (1969). Arheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki Kotorskoj. [Archaeological Sites and the State of Archaeological Research in the Bay of Kotor]. Herceg-Novi: Boka, p. 7–23. (In Serbian.)
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 23. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1903. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 33. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1914. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 45. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1930. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 62. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1955. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Sihler. Andrew. (1995). New Comparative Grammar of Greek and Latin. New York, Oxford: Oxford University Press.
Skok, Petar. (1950). Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. Toponomastička ispitivanja. [Slavic and Romance Elements on the Adriatic Islands: Toponymic Studies]. Zagreb: Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Skok, Petar. (1971). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. I. [Etymological Dictionary of the Croatian or Serbian Language, Vol. I]. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Skok, Petar. (1972). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. II. [Etymological Dictionary of the Croatian or Serbian Language, Vol. II]. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Stotz, Peter. (1996). Handbuch zur Lateinischen Sprache des Mittelalters: Lautlehre. [Handbook of the Latin Language of the Middle Ages: Phonology]. München: C. H. Beck’sche Verlagsbuchhandlung.
Šimunović, Petar. (2000). Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora. [Toponymy of the Croatian Adriatic Region]. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
Tekavčić, Pavao. (1970). Uvod u vulgarni latinitet. [Introduction to Vulgar Latin]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Tešić, Ana. (2016). Romanizmi u narodnim govorima stare Crne Gore i Brda. [Romance Loanwords in the Vernaculars of Old Montenegro and Brda.]. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu (neobjavljena doktorska disertacija). (In Serbian.)
Väänänen, Veiko. (1981). Introduction au latin vulgaire. [Introduction to Vulgar Latin]. Paris: Librairie Klincksieck.
Vuković, Špiro; Odalović, Gligo. (2014). Kumbor između istorije i sjećanja. [Kumbor Between History and Memory]. Kumbor: autorsko izdanje.
Zloković, Maksim. (1969). „Prilozi za istoriju pomorstva Kumbora“. [“Contributions to the Maritime History of Kumbor”]. Kotor: Godišnjak Pomorskog muzeja, p. 57–88. (In Serbian.)
Zloković, Maksim. (1971). Mletačka uprava u Herceg-Novom. [Venetian Administration in Herceg Novi]. Herceg-Novi: Boka, p. 5–37. (In Serbian.)
Vaillant, Andre. (1974). Grammaire comparée des langues slaves, Tome IV: La formation des noms. [Comparative Grammar of the Slavic Languages, Vol. IV: The Formation of Nouns]. Paris: Editions Klincksieck.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 Miomir Abović
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Philological studies © 2019. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License
