SPISATELJICE U, OKO I ONKRAJ KANONA JUŽNOSLAVENSKIH KNJIŽEVNOSTI
Ključne besede:
južnoslavenske književnost, 19. i 20. stoljeće, žensko autorstvo, recepcija, književni prestiž, povijest književnosti, književna kritikaPovzetek
Kanonizacija južnoslavenskih autorica od 19. stoljeća do devedesetih godina 20. stoljeća nije bila linearan proces postupnog legitimiranja njihova autorstva, već rezultat sukoba između estetskih kriterija, rodnih hijerarhija, nacionalnih književnih povijesti te promjenjivih političkih okolnosti. Temeljni pokazatelji kanonskog statusa, od povijesnih pregleda i književne kritike, uključenosti u školske kurikulume do recentnog interesa izdavaštva, čitateljstva uopće, pokazuju prevladavajuće reprezentacijske prakse ženskog autorstva. One su u radu prikazane u recepcijskom presjeku njegovih poznatijih figura i opusa, kroz usporednu zastupljenost autorica u književnopovijesnim pregledima, kritici i novijim znanstvenim interpretacijama, i to razlikujući autorice koje su istovremeno s djelovanjem kanonizirane (I. Brlić-Mažuranić, I. Sekulić, E. Bagrjana, D. Maksimović, V. Parun, O. Nikolova), one koje su naknadno rehabilitirane (D. Jarnević, M. Stojadinović Srpkinja, M. Jurić Zagorka, Z. Kveder, D. Ručigaj) te one koje i nadalje ostaju na marginama ili onkraj kanona (J. Urbančič Turnograjska, Luiza Pesjak, Pavlina Pajk, Jagoda Truhelka, Adela Milčinović). Kroz te tri skupine ženskih opusa prikazani su učestaliji kriteriji po kojima žensko autorstvo jest u kanonu, po kojima postupno i naknadno dobiva tu mogućnost te oni putem koji se tek preispituje mogućnost kanonske validacije.
Prenosi
Literatura
Bakovska, Elizabeta. (2014). Kako žena, jas nemam tatkovina: Nacionalnite i istoriskite diskursi vo romanite Kuklite na Rosica od Olivera Nikolova i Snegot vo Kazablanka od Kica Kolbe [As a Woman, I Have No Homeland: National and Historical Discourses in the Novels Rosica’s Dolls by Olivera Nikolova and The Snow in Casablanca by Kica Kolbe]. Spektar: međunarodno spisanie za literaturna nauka 63. 43–60. (In Macedonian.)
Balentović, Ivo. (1973). Blaga Dimitrova: Skretanje [Blaga Dimitrova: A Detour]. U: Dimitrova, Blaga. Skretanje [A Detour]. Zagreb: Zora, Grafički zavod Hrvatske. (In Croatian.)
Baščarević, Snežana. (2017). Eksplicitne i implicitne odrednice Isidore Sekulić o ruskoj književnosti [Explicit and Implicit Perspectives of Isidora Sekulić on Russian Literature]. Nasleđe 14 (37-2). 53–59. (In Serbian.)
Bijelić, Marijana. (2018). Polemički dijalog s patrijarhalnom tradicijom u pjesničkoj zbirci Vječna i sveta Elisavete Bagrjane [A Polemical Dialogue with the Patriarchal Tradition in Elisaveta Bagryana’s Poetry Collection The Eternal and the Holy]. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost 187 (1). 63–69. URL: https://hrcak.srce.hr/201778
(pristupljeno 2. 10. 2026.) (In Croatian.)
Bogdanović, Milan. (1961). Desanka Maksimović. U: Stari i novi 3: sabrane kritike [Old and New 3: Collected Criticism]. Beograd: Prosveta. (In Serbian.)
Bogner Šaban, Antonija. (2006). Adela Milčinović: Uspjeh gospodina Crownenshielda [Adela Milčinović: Mr. Crownenshield’s Success]. Dani Hvarskoga kazališta 32 (1). 281–296. URL:
https://hrcak.srce.hr/73055 (pristupljeno 24. 9. 2026.) (In Croatian.)
Borovnik, Silvija. (1996). Pišejo ženske drugače? O Slovenkah kot pisateljicah in literarnih likih [Do Women Write Differently? On
Slovenian Women as Writers and Literary Characters]. Ljubljana: Mihelač. (In Slovenian.)
Bošković, Ivan. (2022). Vesna Parun – ime za pamćenje (nekoliko prigodnih obljetničkih impresija) [Vesna Parun – A Name to Remember (A Few Commemorative Reflections on the Occasion of Her Anniversary)]. Kolo. URL: https://www.matica.hr/kolo/701/vesna-parun-ime-zapamcenje-33078/ (pristupljeno 17. 9. 2026.) (In Croatian.)
Boškovski, Petar T. (1972). Aspekti vrz makedonskiot raskaz [Aspects of the Macedonian Short Story]. U: Boškovski, Petar T. (prir.). Makedonski raskazi [Macedonian Short Stories]. Skopje: Kultura. (In Macedonian.)
Brešić, Vinko. (1994). Sklad kao načelo – autobiografija Ivane Brlić-Mažuranić [Harmony as a Principle – The Autobiography of Ivana Brlić-Mažuranić]. U: Vukelić, Verica (ur.). Ivana Brlić-Mažuranić: znanstvenostručni kolokvij Život i djelo Ivane Brlić-Mažuranić [Ivana Brlić-Mažuranić: Scholarly Colloquium The Life and Work of Ivana Brlić-Mažuranić]. Slavonski Brod: Grad Slavonski Brod; Matica hrvatska, Ogranak. (In Croatian.)
Christophorov, Pierre. (1956). Aspects of Modern Bulgarian Literature. Books Abroad. 27–30. URL: https://www.jstor.org/stable/40095065 (pristupljeno 9. 9. 2026.)
Cukijati, Ana. (2010). Spodbude literarnega ustvarjanja Pavline Pajk [The Inspirations Behind Pavlina Pajk’s Literary Work]. Slovanstvo v slovenskem jeziku, literaturi in kulturi [Slavdom in Slovenian Language, Literature and Culture]. URL: https://repozitorij.unilj.si/IzpisGradiva.php?lang=slv&id=127941 (pristupljeno 16. 9. 2026.) (In Slovenian.)
Čale Feldman, Lada; Tomljenović, Ana. (2012). Uvod u feminističku književnu kritiku [An Introduction to Feminist Literary Criticism]. Zagreb: Leykam international. (In Croatian.)
Černa, Milada. (2000). Značajna godišnjica srpske kulture [A Significant Anniversary in Serbian Culture]. U: Marković, Slobodan Ž. (prir.). Delo Desanke Maksimović u tokovima srpske i svetske književnosti: zbornik radova [The Work of Desanka Maksimović in the Context of Serbian and World Literature: Conference Proceedings]. Beograd: Zadužbina Desanke Maksimović. 92–99. (In Serbian.)
Danilovska, Marina. (2017). Ženskoto prozno pismo vo Makedonija [Women’s Prose Writing in Macedonia]. U: Stojmenska-Elzeser, Sonja; Jakimovska-Tošik, Maja; Trajanova, Sarita (ur.). Kritika i molk: čitanje na makedonskata literatura i kultura [Criticism and Silence: Reading Macedonian Literature and Culture]. Skopje: Institut za makedonska literatura. 339–349. (In Macedonian.)
Detoni Dujmić, Dunja. (1998). Ljepša polovica književnosti [The Better Half of Literature]. Zagreb: Matica hrvatska. (In Croatian.)
Dikova-Milanova, Miglena. (2020). The Poetics of Embodiment: Elisaveta Bagryana and Drainac, a Love Affair. Knjiženstvo 10. 1–41. URL: https://knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/sr_Latn/article/view/37/50 (pristupljeno 20. 9. 2026.)
Dimitrov, Ljudmil. (2009). Bolgarska književnost v južnoslovanskem kontekstu, II. del [Bulgarian Literature in the South Slavic Context, Part II]. U: Antologija bolgarske književnosti 2 [An Anthology of Bulgarian Literature 2]. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete, Oddelek za slavistiko. (In Slovenian.)
Dinekov, Peter. (1978). Elisaveta Bagrjana. U: Bagrjana, Elisaveta.
Bagrjana. Let. 38. Ljubljana: Mladinska knjiga. (In Slovenian.)
Dojčinović, Biljana. (2013). O glasu, putanji i mestu: Desanka Maksimović u kontekstu istraživanja ženske književnosti [On Voice, Trajectory, and Place: Desanka Maksimović in the Context of Women’s Literature Studies]. U: Tutnjević, Staniša (ur.). Nad celokupnim delom Desanke Maksimović: zbornik radova [On the Complete Works of Desanka Maksimović: Collected Papers]. Beograd: Zadužbina Desanke Maksimović. 109–127. (In Serbian.)
Dojčinović, Biljana. (2015). Materinski glas u dnevniku Milice Stojadinović Srpkinje [The Maternal Voice in the Diary of Milica Stojadinović Srpkinja]. Knjiženstvo: teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine [Knjiženstvo: Theory and History of Women’s Writing in Serbian until 1915]. 113–129. URL: http://knjizenstvo.etf.bg.ac.rs/en/reception/materinski-glas-u-dnevniku-milice-stojadinovic-srpkinje (pristupljeno 29. 9. 2026.) (In Serbian.)
Đurić, Vladimir Z. (2017). Stvaralaštvo srpskih spisateljica prve polovine XX veka u kontekstu francuske književnosti i kulture [The Works of Serbian Women Writers of the First Half of the Twentieth Century in the Context of French Literature and Culture]. Doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet. URL: http://knjizenstvo.etf.bg.ac.rs/uploads/attachment/reception/984/Francu ska_veza.pdf (pristupljeno 18. 9. 2026.) (In Serbian.)
Garonja Radovanac, Slavica. (2010). Žena u srpskoj književnosti [Women in Serbian Literature]. Novi Sad: Dnevnik. (In Serbian.)
Grakalić-Plenković, Sanja. (2019). Makedonska književnost za djecu u Hrvatskoj [Macedonian Children’s Literature in Croatia]. U: Durić, Dejan; Zubčić, Sanja (ur.). Međunarodni znanstveni skup Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze 5 [International
Conference Croatian-Macedonian Literary, Linguistic and Cultural Relations 5]. 183–193. (In Croatian.)
Grdešić, Maša. (2005). Politička Zagorka: Kamen na cesti kao feministička književnost [Political Zagorka: A Stone on the Road as Feminist Literature]. U: Pavlović, Cvijeta; Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.). Komparativna povijest hrvatske književnosti. Hrvatska književnost tridesetih godina dvadesetog stoljeća [Comparative History of Croatian Literature: Croatian Literature of the 1930s]. Split: Književni krug. 214–236. (In Croatian.)
Grgić, Kristina. (2009). Marija Jurić Zagorka i kanon modernizma [Marija Jurić Zagorka and the Modernist Canon]. U: Grdešić, Maša (ur.). Mala revolucionarka. Zagorka, feminizam i popularna kultura [The Little Revolutionary: Zagorka, Feminism and Popular Culture]. Zagreb: Centar za ženske studije. 17–36. (In Croatian.)
Grubišić Pulišelić, Eldi. (2007). Odraz preporodnih ideja u Dnevniku Dragojle Jarnević nakon 1848. godine [The Reflection of National Revival Ideas in Dragojla Jarnević’s Diary after 1848]. Kolo. URL: https://www.matica.hr/kolo/306/odraz-preporodnih-ideja-u-dnevniku-dragojle-jarnevic-nakon-1848-godine20474/ (pristupljeno 2. 10. 2026.) (In Croatian.)
Hladnik, Miran. (2005). Prva dama slovenskega ženskega romana Pavlina Pajkova (Pavia v Italiji 9. aprila 1854 – Ljubljana 1. junija 1901) [The First Lady of the Slovenian Women’s Novel: Pavlina Pajk (Pavia, Italy, 9 April 1854 – Ljubljana, 1 June 1901)]. URL:
http://lit.ijs.si/pavlina.html (pristupljeno 2. 10. 2026.) (In Slovenian.)
Hoksvort, Silija [Hawkesworth, Celia]. (2017). Glasovi u senci: žene i književnost u Srbiji i Bosni [Voices in the Shadows: Women and Verbal Art in Serbia and Bosnia]. Prev. Aleksandra Đuričić. Beograd: Službeni glasnik. (In Serbian.)
Igov, Svetlozar Atanasov. (2004). Istorija nove bugarske književnosti [A History of Modern Bulgarian Literature]. Beograd: Filip Višnjić. (In Serbian.)
Ivon, Katarina; Blažinović, Josipa. (2016). Kako bih mogla da budem dobra ili o ženskom pismu Jagode Truhelke [How Could I Be Good? On Jagoda Truhelka’s Women’s Writing]. Magistra Iadertina 11 (1). 51–72. (In Croatian.)
Kalinić, Snežana. (2023). Srpkinja brani „Spisateljku“: apologetski diskursi u dnevniku Milice Stojadinović Srpkinje [A Serbian Woman Defends the “Woman Writer”: Apologetic Discourses in the Diary of Milica Stojadinović Srpkinja]. Knjiženstvo: časopis za studije književnosti, roda i kulture 4 (4). URL:
https://knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/336 (pristupljeno 26. 9. 2026.) (In Serbian.)
Kepeski, Petar. (1975). Bugarska književnost [Bulgarian Literature]. U: Flaker, Aleksandar (ur.). Povijest svjetske književnosti [A History of World Literature]. Zagreb: Liber. (In Croatian.)
Klemenčič, Marijana. (2021). Feministička revizija na istorijata: makedonski kontekst – romanot Kuklite na Rosica od Olivera Nikolova [Feminist Revision of History: The Macedonian Context – Olivera Nikolova’s Novel Rosica’s Dolls]. Kontekst 27. 147–156. (In Macedonian.)
Koh [Koch], Magdalena. (2023). Ima li pravo Konstantin Bruner? Rodni ili univerzalni pristup stvaralaštvu žena u esejistici Isidore Sekulić [Is Konstantin Brunner Right? A Gendered or Universal Approach to Women’s Creativity in Isidora Sekulić’s Essays]. Knjiženstvo: časopis za studije književnosti, roda i kulture 1 (1). URL: https://knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/435 (pristupljeno 23. 9. 2026.) (In Serbian.)
Kolanović, Maša. (2006). Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije. Marija Jurić Zagorka u kontekstu žanra romanse [From Narrative Imagination to Gender and Nation: Marija Jurić Zagorka in the Context of the Romance Genre]. URL: http://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=1769&naslov=od-pripovjedne-imaginacije-do-roda-i-nacije (pristupljeno 23. 9. 2026.) (In Croatian.)
Kolbe, Kica. (2022). Poslednata samožrtva na Petra [Petra’s Last Self-Sacrifice]. U: Nikolova, Olivera. Tesna vrata [The Narrow Gate]. Skopje: Ars Libris (Ars Lamina – publikacii). (In Macedonian.)
Koteska, Jasna. (2021). Od romantizam do realizam [From Romanticism to Realism]. U: Stamenov, Sveto; Čolović, Iskra. Danica Ručigaj i kniževnata kritika [Danica Ručigaj and Literary Criticism]. Skopje: S. Stamenov. (In Macedonian.)
Latković, Ivana. (2018). Tri frajle kavaljera Kanona (Žensko autorstvo u prevrednovanjima književnog kanona nakon 2000. godine) [The Three Misses of the Cavalier’s Canon (Female Authorship in Revaluations of the Literary Canon after 2000)]. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost 187 (1). 125–132. URL: https://hrcak.srce.hr/clanak/297025
(pristupljeno 15. 9. 2026.) (In Croatian.)
Literatura.mk. (2022). Olivera Nikolova – dobitnička na kniževnata nagrada
„Prozart 2022“ [Olivera Nikolova – Winner of the “Prozart 2022” Literary Award]. URL: http://blog.literatura.mk/2022/08/30/olivera-nikolova-dobitnicka-na-knizevnata-nagrada-prozart-2022/ (pristupljeno 17. 10. 2026.) (In Macedonian.)
Malinova-Dimitrova, Ljudmila; Dimitrov, Ljudmil. (2011). Bagrjana in Slovenija: ob dvajsetletnici smrti Elisavete Bagrjane in dvajsetletnici slovenske neodvisnosti [Bagryana and Slovenia: On the Twentieth Anniversary of Elisaveta Bagryana’s Death and the Twentieth Anniversary of Slovenian Independence]. Ljubljana: Študentska založba. (In Slovenian.)
Marković, Slobodan Ž. (2000). Desanki Maksimović reč ljubavi [A Word of Love to Desanka Maksimović]. U: Marković, Slobodan Ž. (prir.). Delo Desanke Maksimović u tokovima srpske i svetske književnosti: zbornik radova [The Work of Desanka Maksimović in the Context of Serbian and World Literature: Conference Proceedings]. Beograd: Zadužbina Desanke Maksimović. 139–142. (In Serbian.)
Mihurko Poniž, Katja. (2003). Ali je Njeno življenje Zofke Kveder feministični roman? [Is Zofka Kveder’s Her Life a Feminist Novel?]. U: Simpozij Obdobja 21: Slovenski roman [Obdobja Symposium 21: The Slovenian Novel]. 129–138. URL: https://centerslo.si/simpozij-obdobja/zborniki/obdobja-21/ (pristupljeno 1. 10. 2026.) (In Slovenian.) Milanja, Cvjetko. (2000). Vesna Parun. U: Milanja, Cvjetko. Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. 1 [Croatian Poetry from 1950 to 2000, Vol.
1]. Zagreb: Zagrebgrafo. 42–48. (In Croatian.)
Milinković, Jelena. (2013). Rat kao tema u srpskoj periodici i književnosti početkom XX veka – Žena, Srpski književni glasnik i ratna proza Milice Janković i Isidore Sekulić [War as a Theme in Serbian Periodicals and Literature at the Beginning of the Twentieth Century: Žena, Srpski književni glasnik, and the War Prose of Milica Janković and Isidora Sekulić]. Knjiženstvo. URL: https://knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/sr_Latn/article/view/359 (pristupljeno 29. 9. 2026.) (In Serbian.)
Nastović, Ivan. (2011). Letnji san Isidore Sekulić: dubinsko-psihološki eseji [Isidora Sekulić’s Summer Dream: Depth-Psychological Essays]. Novi Sad: Prometej. (In Serbian.)
Petaković, Slavko. (2023). Metafizičko zaleđe u zbirci Desanke Maksimović Tražim pomilovanje [The Metaphysical Background in Desanka Maksimović’s Poetry Collection I Am Seeking a Pardon]. Knjiženstvo: časopis za studije književnosti, roda i kulture 6 (6). URL: https://doi.org/10.18485/knjiz.2016.1.2 (pristupljeno 1. 10. 2026.) (In Serbian.)
Radulović, Milan. (2011). Kulturna ideologija Isidore Sekulić [The Cultural Ideology of Isidora Sekulić]. Beograd: Institut za književnost i umetnost. (In Serbian.)
Robinson, Lillian S. (2002). Izdaj naš tekst. Feministički izazovi književnom kanonu [Treason Our Text: Feminist Challenges to the Literary Canon]. Genero 1. 97–111. (In Croatian.)
Sabljak, Tomislav. (1963). Vesna Parun: Bila sam dječak [Vesna Parun: I Was a Boy]. Kolo: časopis Matice hrvatske (1963). 390–402. (In Croatian.)
Sazdov, Tome et al. (1991). Makedonska književnost [Macedonian Literature]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian.)
Slama, Beatrice. (1983). Od ‘ženske književnosti’ do ‘pisanja u ženskom rodu’ [From ‘Female Literature’ to ‘Writing in the Feminine’]. Republika 39 (11–12). (In Croatian.)
Šundalić, Zlata. (2001). Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović [The Prose Works of Adela Milčinović]. Dani Hvarskoga kazališta 27 (1). 334–357.
URL: https://hrcak.srce.hr/73946 (pristupljeno 26. 9. 2026.) (In Croatian.)
Tutnjević, Staniša. (2013). Pristup celokupnom delu Desanke Maksimović [An Approach to the Complete Works of Desanka Maksimović]. U: Tutnjević, Staniša (ur.). Nad celokupnim delom Desanke Maksimović [On the Complete Works of Desanka Maksimović]. Beograd: Zadužbina Desanke Maksimović. 9–33. (In Serbian.)
Tutnjević, Staniša. (2014). Predgovor [Preface]. U: Desanka Maksimović.
Novi Sad: Izdavački centar Matice srpske. (In Serbian.)
Vulelija, Ana. (2021). Feministički i spisateljski angažman Adele Milčinović na početku 20. stoljeća [Adela Milčinović’s Feminist and Literary Engagement at the Beginning of the 20th Century]. U: Bagić, Krešimir; Levanat-Peričić, Miranda; Małczak, Leszek (ur.). Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze [The Peripheral in Croatian Literature and Culture]. Katowice: University of Silesia Press. 408–431. (In Croatian.)
Zima, Dubravka. (2001). Ivana Brlić-Mažuranić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (In Croatian.)
Zima, Dubravka. (2019). Praksa svijeta: biografija Ivane Brlić-Mažuranić [The Practice of the World: A Biography of Ivana Brlić-Mažuranić]. Zagreb: Naklada Ljevak. (In Croatian
Prenosi
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorske pravice (c) 2026 Ivana Latković, Ana Marić

To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.