ПАРОДИЈАТА И ХИПЕРБОЛАТА
Ključne riječi:
пародија, хипербола, Светислав Басара, Иво Андриќ, критика, иронија, сатира, антитеза, амбиваленција, канон, историја, репрезентација.Sažetak
Во овој труд, преку примерот на романот Андриќевата скала на ужасот (2016) од Светислав Басара, укажуваме на местото и на улогата на хиперболата во пародиската нарација. Основната теза што ја застапуваме е дека меѓу рамништето на хиперболата (стилско и семантичко) и она на пародијата (жанровско и текстуално) постои структурна хомологија. И двете постапки сигнализираат разлика: хиперболата тоа го прави преку преувеличување на сегментално ниво, а пародијата преку повторување на интегрално ниво. Теориската рамка ја темелиме врз трудовите за пародијата на Линда Хачион. На стилската и на семантичката анализа им ја придруживме и прагматичката анализа. Ова второто е особено важно за да се испита можноста пародијата да послужи како критика, но и како „саморефлексивна техника“. Се укажува на интенционалниот карактер на хиперболата и пародијата, како и на можноста авторската намера да биде толкувана на многу, понекогаш и дијаметрално спротивни, начини. Тоа го доведуваме, од една страна, во врска со компетенциите на декодирачот, а од друга страна со неговиот светоглед. Последново го изразивме преку формулата рецепцијата е перцепција. Анализата покажа дека хиперболата во романот стекнува доминантна позиција како тотализирачки принцип. Критичката острица на пародијата на Басара е насочена кон моделите и кон политиките на културна репрезентација, како и кон националната митоманија воопшто. Во пародиската постапка на романот, хиперболата се користи како релевантен одговор на митоманијата, токму поради што и самата митоманија преувеличува. Во таа смисла, се потврдува тезата на Хачион дека пародијата е „повторување со критичка дистанца, која овозможува ироничко укажување на разликата во самото средиште на сличноста“.
Preuzimanja
Reference
Копања, Јована М. (2020). „Ко је убио Андрића?! Гротескна представа и карневализација стварности као постмодернистичка обележја романа Андрићева лествица ужаса Светислава Басаре“. Zbornik za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu № 10. 157–168. [Kopanja, Jovana M. (2020). „Ko je ubio Andrića?! Groteskna predstava i karnevalizacija stvarnosti kao postmodernistička obeležja romana Andrićeva lestvica užasa Svetislava Basare“ [“Who Killed Andrić?! Grotesque Performance and Carnivalization of Reality as Postmodernist Features in the Novel Andrić’s Scale of Horror by Svetislav Basara”]. Zbornik za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu [The Journal for Languages and Literatures of the Faculty of Philosophy in Novi Sad] № 10. 157–168. (In Serbian.)]
Милић, Новица. (2020). Хаосмос Басара: размишљања уз једну књижевност. Београд: Factum. [Milić, Novica. (2020). Haosmos Basara: razmišljanja uz jednu književnost [Chaosmos Basara: Reflections on a Literature]. Beograd: Factum. (In Serbian.)]
Aquien, Michèle, & Molinié, Georges. (1996). Dictionnaire de rhétorique et de poétique. Paris: Librairie Générale Française.
Bagić, Krešimir. (2012). Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bahtin, Mihail. (1967). Problemi poetike Dostojevskog. Beograd: Nolit.
Bahtin, Mihail. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
Basara, Svetislav. (2016). Andrićeva lestvica užasa: gotski roman. Beograd: Laguna.
Dentith, Simon. (2000). Parody. London and New York: Routledge.
Hačion, Linda. (1996). Poetika postmodernizma: istorija, teorija, fikcija. Novi Sad: Svetovi.
Hutcheon, Linda. (1978). Ironie et parodie: stratégie et structure. Poétique № 36. 467–477.
Hutcheon, Linda. (1981). Ironie, satire, parodie. Poétique № 46. 140–155.
Hutcheon, Linda. (2000). A Theory of Parody: The Teachings of Twentieth-Century Art Forms. Urbana and Chicago: University of Illinois Press.
Hutcheon, Linda. (2002). The Politics of Postmodernism. London and New York: Routledge.
Kalaba, Jovanka D. (2017). Komparativna analiza parodijskih narativa u romanima Objava broja 49 Tomasa Pinčona i Fama o biciklistima Svetislava Basare (doktorska disertacija). Beograd: Filološki fakultet.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Андреј Стојановски

This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.