PORIJEKLO I ZNAČENJE TOPONIMA KUMBOR
Ključne riječi:
Kumbor, etimologija, praslovenski, vulgarni latinski, fonologija, sonorizacijaSažetak
U radu se raspravlja o porijeklu i značenju bokokotorskog toponima Kumbor. Polazimo od pretpostavke da ovaj toponim ima korijene u (vulgarnom) latinskom jeziku. U tom pravcu iznosimo dvije hipoteze: a) da Kumbor potiče od latinskog canabae – ’naselje trgovaca, penzionisanih vojnika’ itd. i b) da Kumbor potiče od vulgarnolatinskog cămpor(i/e) – ’polje’. Detaljnom sadržajno-formalnom analizom ustanovljeno je da druga hipoteza u većoj mjeri odgovara stvarnosti. Uz analizu značenja i strukture samog toponima, prilog donosi i opširnu argumentaciju o njegovoj istorijskoj provenijenciji, koja dodatno potvrđuje valjanost iznesene pretpostavke o porijeklu i semantici toponima Kumbor.
Preuzimanja
Reference
Čelebija, Evlija. (1973). Putopis. [Travelogue]. Sarajevo: Izdavačko preduzeće „Veselin Masleša“. (In Serbian.)
Đorđević, Jasmina. (1997). Dračevica i Riđani sredinom XVI vijeka [Dračevica and Riđani in the Mid-16th Century]. Beograd: Zadužbina Andrejević. (In Serbian.)
Gonda, Attila. (2019). “Dialects of Vulgar Latin and the Dialectal Classification of the Alps-Danube-Adria Region”. Budapest: Acta Antiqua Academiae Scientiarium Hungaricae. Volume 59, Issue 1–4, p. 53–69.
Herman, József. (2000). Vulgar Latin. Pennsylvania: The Pennsylvania State University Press.
Holzer, Georg. (2011). Glasovni razvoj hrvatskoga jezika. [Phonological Development of the Croatian Language]. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Lalošević, Ilija. (2007). Izdvojeni fortifikacioni punktovi na području Herceg-Novog. [Selected Fortification Points in the Area of Herceg Novi]. Herceg-Novi: Boka, p. 59–80.
Lasić, Josip. (2023). Splitska hodonimija: Grad – četvrt – ulica. [Street Names in Split: City – Quarter – Street]. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Ligorio, Orsat. (2014). Problem leksičke stratifikacije u adrijatistici (doktorski rad). [The Problem of Lexical Stratification in Adriatic Studies]. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Marasović Alujević, Marina; Lozić Knezović, Katarina. (2014). Toponimija otoka Šolte. [Toponymy of the Island of Šolta]. Split: Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu.
Marasović Alujević, Marina; Lozić Knezović, Katarina. (2018). Toponimija otoka Drvenika i Ploče. [Toponymy of the Islands of Drvenik and Ploča]. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Marević, Jozo. (2000). Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik, vol. I. [Latin-Croatian Encyclopedic Dictionary, Vol. I]. Velika Gorica, Zagreb: Marka, Matica hrvatska.
Matasović, Ranko. (2010). Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika. [A Concise Comparative-Historical Grammar of the Latin Language]. Zagreb: Matica hrvatska.
Matasović, Ranko. (2014). Slavic Nominal-Word Formation. Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
Mihăescu, Haralambie. (1978). Le langue latine dans le sud-est de l’Europe. [The Latin Language in Southeastern Europe]. Bucuresti, Paris: Editura Acadmiei, Société d’édition “Les belles lettres”.
Mihaljević, Milan. (2002). Slavenska poredbena gramatika, 1. dio. [Comparative Grammar of the Slavic Languages, Part I]. Zagreb: Školska knjiga.
Milović, Jevto. (1990). Istorijsko-geografski atlas Crne Gore XVI–XX vijek. [Historical and Geographical Atlas of Montenegro (16th–20th Century)]. Nikšić: Univerzitetska riječ. (In Serbian.)
Mletački katastar – katastarske knjige 1597–1797. (1825). [Venetian Cadastre – Land Registry Books 1597–1797 (1825)]. 2019. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. (1858). Miklosich, Franz (ed.). Viennae: Apud Guilelmum Braumüller.
Muljačić, Žarko. (1998). „U kojim se zonama u sadašnjem trenutku smiju očekivati pomaci koji bi mogli doprinijeti boljem poznavanju ’dalmatskoga’?“ [“In Which Zones Can We Currently Expect Progress Toward a Better Understanding of the ’Dalmatian’ Language?”]. Zagreb: Folia onomastica Croatica, no. 7, p. 207–220.
Muljačić, Žarko. (2000). Das Dalmatische: Studien zu einer untergegangenen Sprache. [The Dalmatian Language: Studies on an Extinct Language]. Köln, Weimar, Wien: Böhlau Verlag.
Nakićenović, Sava. (1913). Boka: antropogeografska studija. [Boka: An Anthropogeographic Study.]. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije. (In Serbian.)
Obad, Stijepo; Dokoza Serđo; Martinović Suzana. (1999). Južne granice Dalmacije. [Southern Borders of Dalmatia]. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Oxford Latin Dictionary / OLD. (1968). Oxford: Clarendon Press.
Pušić, Ilija. (1969). Arheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki Kotorskoj. [Archaeological Sites and the State of Archaeological Research in the Bay of Kotor]. Herceg-Novi: Boka, p. 7–23. (In Serbian.)
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 23. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1903. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 33. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1914. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 45. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1930. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / RJA, svezak 62. [Dictionary of the Croatian or Serbian Language]. 1955. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Sihler. Andrew. (1995). New Comparative Grammar of Greek and Latin. New York, Oxford: Oxford University Press.
Skok, Petar. (1950). Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. Toponomastička ispitivanja. [Slavic and Romance Elements on the Adriatic Islands: Toponymic Studies]. Zagreb: Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Skok, Petar. (1971). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. I. [Etymological Dictionary of the Croatian or Serbian Language, Vol. I]. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Skok, Petar. (1972). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. II. [Etymological Dictionary of the Croatian or Serbian Language, Vol. II]. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Stotz, Peter. (1996). Handbuch zur Lateinischen Sprache des Mittelalters: Lautlehre. [Handbook of the Latin Language of the Middle Ages: Phonology]. München: C. H. Beck’sche Verlagsbuchhandlung.
Šimunović, Petar. (2000). Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora. [Toponymy of the Croatian Adriatic Region]. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
Tekavčić, Pavao. (1970). Uvod u vulgarni latinitet. [Introduction to Vulgar Latin]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Tešić, Ana. (2016). Romanizmi u narodnim govorima stare Crne Gore i Brda. [Romance Loanwords in the Vernaculars of Old Montenegro and Brda.]. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu (neobjavljena doktorska disertacija). (In Serbian.)
Väänänen, Veiko. (1981). Introduction au latin vulgaire. [Introduction to Vulgar Latin]. Paris: Librairie Klincksieck.
Vuković, Špiro; Odalović, Gligo. (2014). Kumbor između istorije i sjećanja. [Kumbor Between History and Memory]. Kumbor: autorsko izdanje.
Zloković, Maksim. (1969). „Prilozi za istoriju pomorstva Kumbora“. [“Contributions to the Maritime History of Kumbor”]. Kotor: Godišnjak Pomorskog muzeja, p. 57–88. (In Serbian.)
Zloković, Maksim. (1971). Mletačka uprava u Herceg-Novom. [Venetian Administration in Herceg Novi]. Herceg-Novi: Boka, p. 5–37. (In Serbian.)
Vaillant, Andre. (1974). Grammaire comparée des langues slaves, Tome IV: La formation des noms. [Comparative Grammar of the Slavic Languages, Vol. IV: The Formation of Nouns]. Paris: Editions Klincksieck.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Miomir Abović
This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
