KOLOKACIJSKA KOMPETENCIJA U HRVATSKOM KAO INOM JEZIKU
Ključne riječi:
hrvatski kao ini jezik, imenske kolokacije, kolokacijska kompetencijaSažetak
Razvoj kolokacijske kompetencije, kao sastavnice leksičke kompetencije, kod neizvornih govornika jedan je od temeljnih, ali i najzahtjevnijih ciljeva nastave inoga jezika (J2) s obzirom na to da kolokacije pridonose fluentnosti i prirodnijoj komunikaciji na J2 (Borić, 2004). O razvoju se kolokacijske kompetencije u hrvatskom kao inom jeziku (HIJ) još uvijek nedovoljno zna (Burić i Lasić, 2012; Petrović, 2007), dok je o imenskim kolokacijama u hrvatskom kao materinskom jeziku najiscrpniji opis do sada ponudila Blagus Bartolec (2014). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati produktivno znanje imenskih kolokacija s obzirom na čestotu (viša, niža), snagu kolokacijskih sastavnica (jaka, slaba) te razinu znanja HIJ-a (viša i niža razina). Istraživanje je kolokacijske kompetencije u HIJ-u provedeno na osnovnom tipu kolokacija pri čemu je osnova imenica, a kolokat pridjev na uzorku od 70 neizvornih govornika HIJ-a na srednjoj razini znanja (B1-B2). Prije same je izrade instrumenta (zadaci popunjavanja praznina s kolokacijama u nominativu, kosim padežima i širem kontekstu) bilo potrebno provesti procjenu asocijativne snage kolokacijskih sastavnica s izvornim govornicima hrvatskoga jezika (HJ). Rezultati pokazuju da ispitanici B1 razine u zadacima produktivne razine pokazali slabo razvijenu kolokacijsku kompetenciju, dok je B2 razina znanja HIJ-a imala podjednako znanje kolokacija u nominativu i kosim padežima.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
