БАГДАЛА (1954) КАО ЗАЧЕТАК ПОЕТИКЕ ФРАГМЕНТАРНОСТИ И КОЛАЖИРАЊА У СТВАРАЛАШТВУ ДУШАНА МАТИЋА
Ključne besede:
Душан Матић, Багдала, фрагментарност, колаж, надреализам, паратекст, жанровска хибридностPovzetek
Истраживачка пажња у овом раду усмерена је на поетику фрагментарности и колажног принципа у стваралаштву Душана Матића, с посебним освртом на његову прву поетску књигу Багдала (1954). Полазећи од теоријских поставки Петера Биргера о „неорганском уметничком делу“ и појму монтаже, рад испитује начине на које Матић деконструише традиционалне жанровске форме и идеју органског јединства дела. Ослањајући се на надреалистичко наслеђе, Матић кроз деструкцију традиционалних жанрова и органског јединства обликује специфичан модел књиге-зборника, којим се истовремено преиспитује и ревидира искуство београдског надреализма. Анализа показује да Багдала представља кључну тачку у Матићевом опусу, од које започиње интертекстуално кружење фрагмената, чиме се конституише поетика ars combinatoria као доминантан стваралачки принцип. У закључку се указује да Матићева фрагментарност није само исход надреалистичког експеримента с колажем, већ и доследан поетички одговор на дезинтегрисану стварност, услед чега се Матић може разумети и као један од раних антиципатора постмодернистичког сензибилитета у српској књижевности
Prenosi
Literatura
Андоновска, Биљана. (2014). „Ако се још једном сетим: књижевно памћење и збирка-опус Од немила до недрага М. Дединца“ [“If I Remember Once More: Literary Memory and the Collection-Opus Od nemila do nedraga /From Pillar to Post/ by M. Dedinac”]. У: Шеатовић Димитријевић Светлана, Јаћимовић Слађана (ур.). Поезија и поетика Милана Дединца [The Poetry and Poetics of Milan Dedinac]. Београд: Институт за књижевност и уметност. 169–203. (In Serbian.)
Andonovska, Biljana. (2017). „Poetika nadrealističkog (anti)romana u srpskoj književnosti i evropskom kontekstu“ (doktorska disertacija) [“The Poetics of the Surrealist (Anti-)Novel in Serbian Literature and the European Context” (Doctoral Dissertation)]. Filološki fakultet, Beograd. (In Serbian).
Birger, Peter. (1998). Teorija avangarde [Theory of the Avant-Garde]. Prev. Zoran Milutinović. Beograd: Narodna knjiga. (In Serbian.)
Bužinjska, Ana; Markovski, Mihal Pavel. (2009). Književne teorije XX veka. [Literary Theories of the 20th Century]. Prev. Ivana Đokić Sauderson. Beograd: Službeni glasnik. (In Serbian.)
Веселиновић, Сoња. (2017). „Датум у поезији: текст и паратекст“ [“The Date in Poetry: Text and Paratext”]. У: Језик, књижевност, време. Књижевна истраживања [Language, Literature, Time. Literary Research]. Филозофски факултет: Ниш. 387–399. (In Serbian.)
Вучковић, Радован. (2011). Поетика српске авангарде [Poetics of the Serbian Avant-Garde]. Београд: Службени гласник. (In Serbian.)
Живковић, Душан. (2019). „Отворено дело и хипертекст“ [“The Open Work and Hypertext”]. Наслеђе: часопис за књижевност, уметност и културу, год. 4, бр. 8. 25–32. (In Serbian.)
Игњатовић, Срба. (1994). „Матићева мрежа фрагмената“ [“Matić’s Web of Fragments”]. У: Мирковић. Милосав (ур.). Критичари о Матићу: антологија студија, есеја и критика о Душану Матићу [Critics on Matić: An Anthology of Studies, Essays and Critiques of Dušan Matić]. Нови Сад – Ћуприја: Прометеј – Матићеви дани. 129–132. (In Serbian.)
Јеремић, Драган. (1975). „Реч о Душану Матићу“ [“A Word on Dušan Matić”]. Књижевне новине (1. септембар), 3. (In Serbian.)
Juvan, Marko. (2019). Hibridni žanrovi [Hybrid Genres]. Prev. Slađana Madžgalj. Novi Sad / Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. (In Serbian.)
Јоцић, Милош; Савкић, Снежана. (2017). „Постмодерни елементи у Коначној јесени Душана Матића“ [“Postmodern Elements in Dušan Matić’s Konačna jesen /Final Autumn/”]. У: Александар Ранчић, Маша Дудић, Ивица Попадић (ур.). Матићева огледала: зборник научних радова и есеја са округлог стола 35-их Матићевих дана [Matić’s Mirrors: Collection of Scientific Papers and Essays from the Round Table of the 35th Matić’s Days]. Ћуприја: Народна библиотека „Душан Матић“. 53–65. (In Serbian.)
Konstantinović, Zoran. (1983). „Savremena naučna misao o simbolizmu [“Contemporary Scientific Thought on Symbolism”]. Savremenik, god. 29, knj. 57, sv. 5/6 (maj–jun). 387–396. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1954). Багдала [Bagdala]. Београд: Просвета. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1964). Багдала [Bagdala]. Београд: Нолит. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1969). Пропланак и ум [The Glade and the Mind]. Београд: Нолит. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1974). Нова Анина балска хаљина [Anna’s New Ball Gown]. Београд: Нолит. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1980). Лажа и паралажа ноћи [The Lie and the Counter-Lie of the Night]. Београд: Нолит. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1988). Коначна јесен [The Final Autumn]. Београд: Просвета. (In Serbian.)
Матић, Душан. (1980). „Од поезије не треба падати у несвест (интервју; Душан Станковић)“ [“One Should Not Faint Over Poetry (Interview: Dušan Stanković)”]. Књижевне новине, год. ХХХII, бр. 611 (септембар 1980), 39. (In Serbian.)
Матић, Душан. (2011). „Поезија је у исто време и мисао и акт (разговор са Бошком Руђинчанином)“ [“Poetry is Simultaneously Both Thought and Act (Conversation with Boško Ruđinčanin)”]. Багдала, год. ХХII, бр. 259 (октобар 1980). 1–4.] (In Serbian.)
Медан, Маја. (2020). Поетичка констелација симболизма и надреализма: лирски дискурс Милана Дединца (докторска дисертација) [The Poetical Constellation of Symbolism and Surrealism: The Lyrical Discourse of Milan Dedinac (Doctoral dissertation)]. Нови Сад: Филозофски факултет. (In Serbian.)
Негришорац, Иван. (1996). Легитимација за бескућнике [Identification for the Homeless]. Нови Сад: Културни центар Новог Сада. (In Serbian.)
Недић, Марко. (2012). „Разговори са Душаном Матићем“ [“Conversations with Dušan Matić”]. Књижевна историја, vol. 44, no. 146. 173–221. (In Serbian.)
Пржуљ, Жељка. (2023). „Матић и предвиђање“ [“Matić and Prediction”]. У: Бедов, Драгана; Пржуљ, Жељка (прир.). Александар Вучо; Душан Матић. Антологијска едиција Десет векова српске књижевности [Aleksandar Vučo; Dušan Matić. Anthological Edition Ten Centuries of Serbian Literature], књ. 141. Нови Сад: Матица српска. 217–228. (In Serbian.)
Ређеп, Драшко. (1992). „Песма или писмо, други глас“ [“Poem or Letter, the Second Voice”]. Антологија Матић: изабране странице Душана Матића [The Matić Anthology: Selected Pages of Dušan Matić]. Нови Сад: Прометеј. 5–12. (In Serbian.)
Ређеп, Драшко. (1988). „Коначно и бесконачно или Матићеве касне истине“ [“The Final and the Infinite, or Matić’s Late Truths”]. У: Матић, Душан. Коначна јесен [The Final Autumn]. Београд – Загреб: Просвета – Глобус. 169–196. (In Serbian.)
Sretenović, Dejan. (2016). Urnebesni kliker. Umetnost i politika beogradskog nadrealizma. [The Hilarious Marble: Art and Politics of Belgrade Surrealism]. Beograd: Službeni glasnik. (In Serbian.)
Stojanović Pantović, Bojana. (2003). Morfologija ekspresionističke proze [Morphology of Expressionist Prose]. Beograd: Atist. (In Serbian.)
Стојановић Пантовић, Бојана. (2007). „Сродности и разлике у приповедном поступку код експресиониста и надреалиста“ [“Similarities and Differences in the Narrative Procedure of Expressionists and Surrealists”]. У: Новаковић, Јелена (ур.). Надреализам у свом и нашем времену [Surrealism in Its and Our Time]. Београд: Филолошки факултет / Друштво за културну сарадњу Србија–Француска. 227–234. (In Serbian.)
Стојановић Пантовић, Бојана. (2012). Песма у прози или прозаида [The Prose Poem or Prosaide]. Београд: Службени гласник. (In Serbian.)
Tešić, Gоjko. (1991). Srpska avangarda & polemički kontekst. [The Serbian Avant-Garde & the Polemical Context.] Novi Sad: Svetovi. (In Serbian.)
Тешић, Гојко. (1993). Антологији песништва српске авангарде: 1902–1934: откровења & преиначења [Anthology of Serbian Avant-Garde Poetry: 1902–1934: Revelations & Transformations]. Нови Сад: Светови. (In Serbian.)
Tešić, Gojko. (2002). Avangarda i tradicija. [The Avant-Garde and Tradition]. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. (In Serbian.)
Тодић, Миланка. (2002). Немогуће. Уметност надреализма [The Impossible: Surrealist Art]. Београд: Музеј примењене уметности. (In Serbian.)
Христић, Јован. (1964). Матић, непрекидна свежина света. Багдала [Matić, the Continual Freshness of the World]. Београд: Нолит. (In Serbian.)
Prenosi
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorske pravice (c) 2026 Снежана Николић

To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.