MAKEDONSKI KLASICI U HRVATSKOJ: PRIJEVODNA RECEPCIJA MAKEDONSKE KNJIŽEVNOSTI I MAKEDONSKOG KNJIŽEVNOG KANONA U HRVATSKOJ OD 1991. DO 2025.
Ključne besede:
makedonska književnost, književni klasik, kanon, književno prevođenje, recepcijaPovzetek
U radu se predstavljaju rezultati istraživanja korpusa naslova iz makedonske književnosti prevedenih na hrvatski jezik i objavljenih kod hrvatskih nakladnika u periodu od 1991. do 2025. pri čemu se u fokus stavljaju klasici i kanon makedonske književnosti te njihova recepcija u navedenom periodu. Na temelju istraživanja provedenog tijekom 2025. i 2026. godine, primjećuje se znatan porast broja prevedenih naslova iz makedonske književnosti u odnosu na ranije razdoblje (od 1945. do 1991.), osobito ako se ima na umu da su gotovo svi zabilježeni naslovi prevedeni i objavljeni nakon 2000. godine. Rad donosi i analizu statusa koji u istraženom korpusu imaju klasici i kanonski autori i djela.
Prenosi
Literatura
Alađozovski, Robert. (2021). Сите драјвери вклучени. Извештај (факти, анализа и препораки) за македонската литература во превод (2015–2020) [All Drivers Included: A Report (Facts, Analysis and Recommendations) on Macedonian Literature in Translation (2015–2020)]. Skopje: Goten. (In Macedonian.)
Banović, Ksenija. (2021). Bibliografija prijevoda bugarske književnosti objavljenih u Hrvatskoj: izvor za proučavanje književno-kulturnih i nakladničkih veza [A Bibliography of Translations of Bulgarian Literature Published in Croatia: A Source for the Study of Literary, Cultural and Publishing Relations]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. URL: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:736463 (pristupljeno 20. 3. 2026.) (In Croatian.)
Bourdieu, Pierre. (2002). Les conditions sociales de la circulation internationale des idées [The Social Conditions of the International Circulation of Ideas]. Actes de la recherche en sciences sociales 145. 3–8. URL: https://www.persee.fr/doc/arss_0335-5322_2002_num_145_1_2793 (pristupljeno 8. 3. 2026.) (In French.)
Calvino, Italo. (2010). Perché leggere i classici [Why Read the Classics]. Milano: Oscar Mondadori. (In Italian.)
Casanova, Pascale. (2024). Svjetska književna republika [The World Republic of Letters]. Zagreb: Meandarmedia. (In Croatian.)
Cuculić, Kim. (2012). Igor Isakovski pokreće tužbu protiv hrvatskih izdavača Orion i Slovo [Igor Isakovski Files a Lawsuit against the Croatian Publishers Orion and Slovo]. Novi list, 4. 4. 2012. URL: https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/igor-isakovski-pokrece-tuzbu-protiv-hrvatskih-izdavaca-orion-i-slovo/ (pristupljeno 18. 3. 2026.) (In Croatian.)
Друговац, Миодраг. (1990). Историја на македонската книжевност: XX век [A History of Macedonian Literature: The 20th Century]. Скопје. (In Macedonian.)
Duda, Dean. (2017). Prema genezi i strukturi postjugoslavenskog književnog polja (bilješke uz Bourdieua) [Towards the Genesis and Structure of the Post-Yugoslav Literary Field (Notes on Bourdieu)]. U: Karlić, Virna; Šakić, Sanja; Marinković, Dušan (ur.). Tranzicija i kulturno pamćenje: zbornik radova [Transition and Cultural Memory: Collected Papers]. Zagreb: Srednja Europa. 45–56. (In Croatian.)
Đurčinov, Milan. (1987). Možnosti za komparativnoto proučavanje na ponovata makedonska kniževnost vo jugoslovenskiot kniževen i kulturen kontekst [Possibilities for a Comparative Study of Modern Macedonian Literature in the Yugoslav Literary and Cultural Context]. U: Fišer, Ernest; Grčević, Franjo (ur.). Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti (2) [Comparative Study of Yugoslav Literatures (2)]. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta. 19–23. (In Macedonian.)
Đurčinov, Milan. (1988). Nova makedonska književnost (1945–1980) [New Macedonian Literature (1945–1980)]. Beograd: Nolit. (In Serbian.)
Ďurišin, Dionýz. (1988). Posebne interliterarne zajednice [Special Interliterary Communities]. U: Fišer, Ernest; Grčević, Franjo (ur.). Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti (3) [Comparative Study of Yugoslav Literatures (3)]. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta. 24–28. (In Croatian.)
Ďurišin, Dionýz. (1991). Daljnje mogućnosti i perspektive istraživanja međuknjiževnog procesa [Further Possibilities and Perspectives in the Study of the Interliterary Process]. U: Grčević, Franjo (ur.). Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti (4) [Comparative Study of Yugoslav Literatures (4)]. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta. 29–44. (In Croatian.)
Even-Zohar, Itamar. (2004). The Position of Translated Literature within the Literary Polysystem. U: Venuti, Lawrence (ur.). The Translation Studies Reader. London, New York: Routledge.
Гаговска, Елена. (2026). Две години нема буџет за превод на македонски книги во странство [Two Years without a Budget for Translating Macedonian Books Abroad]. URL: https://prizma.mk/dve-godini-nema-budhet-za-prevod-na-makedonski-knigi-vo-stranstvo/ (pristupljeno 18. 3. 2026.) (In Macedonian.)
Guillory, John. (1993). Cultural Capital: The Problem of Literary Canon Formation. Chicago: University of Chicago Press.
Heilbron, Johan; Sapiro, Gisèle. (2007). Outline for a Sociology of Translation: Current Issues and Future Prospects. U: Wolf, Michaela; Fukari, Alexandra (ur.). Constructing a Sociology of Translation. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Company. 93–107.
Јакимовска Тошиќ, Maja et al. (2014). Антологија на македонската книжевност: Книжевни остварувања од IX до XXI век [An Anthology of Macedonian Literature: Literary Achievements from the 9th to the 21st Century]. Skopje: Institut za makedonska literatura. (In Macedonian.)
Kalogjera, Goran. (2025). Prevođenje i znanstveno istraživanje kao temelji upoznavanja hrvatske i makedonske književnosti [Translation and Scholarly Research as Foundations for Getting to Know Croatian and Macedonian Literature]. Kanavelić: časopis za književnost, umjetnost i znanost 11. 72–84. (In Croatian.)
Kovač, Zvonko. (2016). Interkulturne studije i ogledi. Međuknjiževna čitanja, mentorstva [Intercultural Studies and Essays: Interliterary Readings, Mentorships]. Zagreb: FF press. (In Croatian.)
Kramarić, Zlatko. (1991). Makedonske teme i dileme [Macedonian Themes and Dilemmas]. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. (In Croatian.)
Kramarić, Zlatko. (2009). Identitet, tekst, nacija. Interpretacije crnila makedonske povijesti [Identity, Text, Nation: Interpretations of the Darkness of Macedonian History]. Zagreb: Naklada Ljevak. (In Croatian.)
Kramarić, Zlatko; Banović-Markovska, Angelina. (2013). Politika, kultura, identitet (interkulturalni dijalog) [Politics, Culture, Identity (An Intercultural Dialogue)]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian.)
Latković, Ivana. (2019). Recepcija suvremene bugarske proze u južnoslavenskom kontekstu [The Reception of Contemporary Bulgarian Prose in the South Slavic Context]. U: Kovač, Zvonko; Vasung, Ana (ur.). Prvi hrvatsko-bugarski slavistički susret: Suvremeni bugarski jezik i književnost u poredbeno-slavističkom i interdisciplinarnom kontekstu [The First Croatian-Bulgarian Slavic Studies Meeting: Contemporary Bulgarian Language and Literature in a Comparative Slavic and Interdisciplinary Context]. Zagreb: FF Press. (In Croatian.)
Mikšić, Vanda; Huber, Marta. (2023). Prijevodi i recepcija talijanske književnosti u Hrvatskoj od 1991. do 2020. [Translations and Reception of Italian Literature in Croatia from 1991 to 2020]. Zadar: Sveučilište u Zadru; Zagreb: Meandarmedia. (In Croatian.)
Mikšić, Vanda; Sindičić Sabljo, Mirna; Tonković, Željka. (2023). Francuska i frankofonske književnosti u prijevodima na hrvatski jezik od 1991. do 2020. godine [French and Francophone Literatures in Croatian Translation from 1991 to 2020]. Književna smotra 55, 209 (3). 31–52. (In Croatian.)
Pavletić, Vlatko. (1980). 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda [100 Works of the Literatures of the Yugoslav Peoples]. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. (In Croatian.)
Postnikov, Boris. (2025). Književna republika Jugoslavija od 1989. do 2022. [The Literary Republic of Yugoslavia from 1989 to 2022]. Zagreb: Durieux. (In Croatian.)
Prošev-Oliver, Borjana. (2010). Egzil u makedonskoj književnosti [Exile in Macedonian Literature]. Zagreb: Zajednica Makedonaca u R. Hrvatskoj. (In Croatian.)
Protrka, Marina. (2009). Stvaranje književne nacije: oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća [Creating a Literary Nation: Canon Formation in Nineteenth-Century Croatian Literary Periodicals]. Zagreb: FF Press. (In Croatian.)
Sapiro, Gisèle. (2014). The Sociology of Translation: A New Research Domain. U: Bermann, Sandra; Porter, Catherine (ur.). A Companion to Translation Studies. Hoboken: Wiley Blackwell. 82–94.
Sazdov, Tome et al. (1991). Makedonska književnost [Macedonian Literature]. Zagreb: Školska knjiga. (In Croatian.)
Tošović, Branko; Koviloski, Slavčo. (2025). Македонска поетика и стилистика. Колективна монографија [Macedonian Poetics and Stylistics: A Collective Monograph]. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität. (In Macedonian.)
Venuti, Lawrence. (2004). Translation, Community, Utopia. U: Venuti, Lawrence (ur.). The Translation Studies Reader. London, New York: Routledge. 468–488.
Vuksanović Kursar, Maria. (2008). Dionýz Ďurišin: Međuknjiževne zajednice i teorija umjetničkoga prijevoda [Dionýz Ďurišin: Interliterary Communities and the Theory of Literary Translation]. Philological Studies 6 (1). URL: https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/hr/article/view/714 (pristupljeno 8. 3. 2026.) (In Croatian.)
Prenosi
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorske pravice (c) 2026 Ivica Baković

To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.