ИДИОТ СТАНИСЛАВА ВИНАВЕРА: РАТНИ ДРУГОВИ И ТРАГОВИ РУСКЕ КУЛТУРЕ
Ključne besede:
авангарда, интертекстуалност, Идиот, витештво, метафикцијаPovzetek
У раду се разматра песничка збирка Ратни другови Станислава Винавера као дијалог са руском културом и књижевношћу, чему Први светски рат представља историјско упориште. Анализа је усредсређена на песму „Дача учитељ“, у којој руска тема добија најпотпуније поетско обликовање. Винаверова поезија у том оквиру открива интертекстуалне везе, нарочито с романескним корпусом Ф. М. Достојевског, чиме се осветљава специфичан спој прозног и поетског дискурса. Тај поступак истовремено упућује на поетичка питања блиска авангардним тенденцијама, која постају још израженија у Винаверовој стваралачкој пракси после Великог рата.
Prenosi
Literatura
Бојанић Ћирковић, Мирјана Д. (2017). Типологија читалаца у романима Милорада Павића у контексту савремених теорија читања [Typology of readers in the novels by Milorad Pavić in the context of modern theories of reading]. Докторска дисертација. Ниш: Универзитет у Нишу, Филозофски факултет. (In Serbian.)
Буњин, Иван Алексејевич. (2010). Господин из Сан Франциска: изабране приче 1894–1920 [The Gentleman from San Francisco: Selected Stories 1894–1920]. Прир. Никола Дробњаковић, прев. Никола Николић и др. Београд: Бернар. (In Serbian.)
Велимировић, Свети владика Николај. (2014). „Достојевски и Ниче“. У: Свети владика Николај Велимировић. Сабрана дела, том 2 [“Dostoevsky and Nietzsche”. In: Saint Bishop Nikolay Velimirović. Collected Works, Volume 2]. Шабац: Глас цркве; Соко: Манастир Светог Николаја. 556–574. (In Serbian.)
Винавер, Станислав. (1975). Критички радови Станислава Винавера [Critical works of Stanislav Vinaver]. Прир. Павле Зорић. Нови Сад: Матица српска; Београд: Институт за књижевност и уметност. (In Serbian.)
Винавер, Станислав. (2012). Душа, звер, свест: есеји о европској и светској књижевности [The Soul, The Beast, The Consciousness: Essays on European and World Literature]. Прир. Гојко Тешић. Дела Станислава Винавера, књ. 7; Београд: Службеник гласник, Завод за уџбенике. (In Serbian.)
Винавер, Станислав. (2015). Европска ноћ: сабране песме [European Night: Collected Poems]. Прир. Гојко Тешић. Дела Станислава Винавера, књ. 10. Београд: Службеник гласник, Завод за уџбенике. (In Serbian.)
Вранеш, Бранко М. (2012). „Тужна срећа последњих витезова: Андрићев Ћамил и кнез Мишкин Достојевског“. У: Иво Андрић у српској и светској књижевности [“The Sad Happiness of the Last Knights: Andrić’s Ćamil and Dostoevsky’s Prince Myshkin”. In: Ivo Andrić in Serbian and World Literature]. Научни састанак слависта у Вукове дане, Београд, 15–17. 9. 2011; 41/2. Београд: Међународни славистички центар. 105–121. (In Serbian.)
Вранеш, Бранко. (2022). Витезови модернизма: витешки идеал у српском и светском роману XX века [Knights of Modernism: The Chivalric Ideal in the Serbian and World Novel of the 20th Century]. Нови Сад: Академска књига. (In Serbian.)
Вулетић, Витомир. (2014). Тургењев и племићка гнезда [Turgenev and the Noble Nests]. Нови Сад: Академска књига. (In Serbian.)
Вучковић, Радован. (2011). Поезија српске авангарде [Poetry of the Serbian Avant-Garde]. Београд: Службени гласник. (In Serbian.)
Григорјев, протојереј Дмитриј. (2016). Достојевски и црква [Dostoevsky and the Church] Прев. с руског Мирјана Грбић. Београд: Логос. (In Serbian.)
Делић, Јован. (2015). „Ратни другови Станислава Винавера“. У: Поезија и модернистичка мисао Станислава Винавера: зборник радова . [“War Comrades of Stanislav Vinaver”. In: Poetry and Modernist Thought of Stanislav Vinaver: Collection of Works]. Ур. Предраг Петровић. Београд: Институт за књижевност и уметност; Шабац: Библиотека Шабачка. 149–190. (In Serbian.)
Зерчанинов, А. А.; Рајхин, Д. Ј.; Стражев, В. И. (1947). Руска књижевност: од Гогоља до Чехова [Russian Literature: From Gogol to Chekhov]. Редакција проф. Н. Л. Бродскога. Београд : Просвета. (In Serbian.)
Јовановић, Јован, В. (2015). „Винаверова поезија и модерни песнички правци“. У: Заноси и пркоси Станислава Винавера: критичари о делу Станислава Винавера [“Vinaver’s poetry and modern poetic trends”. In: The Passions and Defiances of Stanislav Vinaver: Critics on the Work of Stanislav Vinaver]. Дела Станислава Винавера, књ. 18. Београд: Службеник гласник, Завод за уџбенике. 523–568. (In Serbian.)
Јовић, Бојан М. (2015). „Први светски рат као формативни принцип групне динамике и поетике првог таласа српске авангарде“. У: Велики рат и српска авангарда; Први светски рат и српска књижевност; Два века од Вукове Мале простонародне славеносрпске пјеснарице [“The First World War as a formative principle of group dynamics and poetics of the first wave of the Serbian avant-garde”. In: The Great War and the Serbian Avant-garde; The First World War and Serbian Literature; Two Centuries since Vuk’s Little Folk Slavonic-Serbian Poems]. Научни састанак слависта у Вукове дане. Београд: Међународни славистички центар, 2/44. 253–262. (In Serbian.)
Павловић, Миодраг. (1981). Есеји о српским песницима [Essays on Serbian poets]. Изабрана дела Миодрага Павловића, књига трећа. Београд: „Вук Караџић“. (In Serbain.)
Петров, Александар. (1996). Српски модернизам: гласници, гласила, студије [Serbian Modernism: Messengers, Media, Studies] Београд : Просвета. (In Serbian.)
Раичевић, Горана С. (2015). „Велики рат и српска авангарда“. У: Први светски рат и српска књижевност; Два века од Вукове Мале простонародне славеносрпске пјеснарице [“The Great War and the Serbian Avant-Garde”. In: The First World War and Serbian Literature; Two Centuries Since Vuk’s Small Folk Slavonic-Serbian Poem]. Научни састанак слависта у Вукове дане, 2/44. Београд: Међународни славистички центар. 263–274. (In Serbian.)
Симовић, Љубомир. (2008). Дупло дно [Double Bottom]. Одабрана дела Љубомира Симовића, књига 7. Београд : Београдска књига. (In Serbian.)
Стојановић, Драган. (2022). Рајски ум Достојевског [Dostoevsky’s Paradise Mind]. Београд: Досије студио. (In Serbian.)
Тешић, Милосав. (2016). Певање и мера [Singing and Measure]. Београд: Службени гласник. (In Serbian.)
Хамовић, Драган. (2015). „Обнова епског импулса у поставангардној поезији Станислава Винавера“. У: Поезија и модернистичка мисао Станислава Винавера: зборник радова [“Revival of the Epic Impulse in the Post-Avant-Garde Poetry of Stanislav Vinaver”. In: Poetry and Modernist Thought of Stanislav Vinaver: Collection of Papers]. Ур. Предраг Петровић. Београд: Институт за књижевност и уметност; Шабац: Библиотека Шабачка. 209–222. (In Serbian.)
Црњански, Милош. (1993). Лирика [Miloš Crnjanski, Poetry]. Београд: Задужбина Милоша Црњанског, БИГЗ, СКЗ, [Lausanne] L’Age d’Homme. (In Serbian.)
* * *
Crnjanski, Miloš. (1992). Ispunio sam svoju sudbinu [I Have Fulfilled my Destiny]. Prir. Zoran Avramović, pogovor Nikola Milošević. Beograd: BIGZ, SKZ, Narodna knjiga. (In Serbian.)
Čehov, Anton Pavlovič. (1990). Pripovetke [Anton Chekhov, Stories]. Prev. Milosav Babović i dr. A. P. Čehov. Sabrana dela, knjiga osma. Beograd: Jugoslavijapublik; Čakovec: Zrinski. (In Serbian.)
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič. (1977a). Idiot [Idiot]. Knjiga I. Prev. Jovan Maksimović, redaktor prevoda Petar Mitropan. Beograd: Rad. (In Serbian.)
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič. (1977b). Idiot [Idiot]. Knjiga II. Prev. Jovan Maksimović, redaktor prevoda Petar Mitropan. Beograd: Rad. (In Serbian.)
Eco, Umberto. (1979). The Role of the Reader: Explorations in the Semiotics of Texts. Bloomington: Indiana University Press.
Gazdanov, Gajto. (2000). Istorija jednog putovanja [The History of a Journey]. Prev. sa ruskog Duško Paunović. Beograd: Paideia. (In Serbian.)
Lotman, Jurij Mihajlovič. (2017). Besede o ruskoj kulturi: svakodnevica i tradicije ruskog plemstva (XVIII vеk – početak XIX veka) [Discourses on Russian Culture: Everyday Life and Traditions of the Russian Nobility (XVIII century – beginning of the XIX century)]. S ruskog prev. Zorislav Paunković. Novi Sad: Akademska knjiga. (In Serbian.)
Ljermontov, Mihail Jurjevič. (1963). Junak našeg doba [A Hero of Our Time]. Prev. Miloš Moskovljević. Beograd: Rad. (In Serbian.)
Petković, Novica. (1968). „Varijacije Vinaverovih tema“. У: Artikulacija pesme [“Variations on Vinaver’s Themes”. In: The Articulation of a Poem]. Sarajevo: Svjetlost. 27–68. (In Serbian.)
Puškin, Aleksandar Sergejevič. (1979). Lirika [Alexander Pushkin, Lyrics]. Sabrana dela Aleksandra Puškina u osam knjiga, redakcija dr Milorad Pavić, knjiga prva. Beograd: Rad. (In Serbian.)
Prenosi
Objavljeno
Številka
Rubrika
Licenca
Avtorske pravice (c) 2026 Вељко С. Ивановић

To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji se v reviji predstavljajo z izvirnimi prispevki, ki temeljijo na rezultatih lastnega raziskovanja. Tisti, so poleg avtorja znatno prispevali k nastanku prispevka (članka), so poimenovani kot soavtorji. Avtor (in morebitni soavtorji) skupaj s prispevkom odda tudi izpolnjen obrazec za prijavo prispevka (Paper Submission Form), s katerim soglaša z objavo.
Revija sprejema tiste znanstvene prispevke, ki prej še niso bili izdani. V izdajo ne sprejema prispevkov, ki v veliki meri ponavljajo druge, že objavljene prispevke istega avtorja. Za ponavljanje se šteje tudi kompilacija - besedilo, ki ga sestavljajo fragmenti iz že objavljenih monografij ali člankov. Plagiatorstvo in čezmerno (kar pomeni več kot tretjino celotnega obsega) navajanje del drugih znanstvenikov velja za nedopustno. Vsi citati, fragmentarna povzemanja in uporabljeno gradivo se morajo korektno nanašati na avtorje oz. prvotni vir. Če je delež tujega besedila velik, priporočamo, da se število citatov zmanjša in količina izvirnega besedila poveča.
Avtor mora nujno pridobiti dovoljenja za uporabo vseh izposojenih gradiv (kot so denimo ilustracije), pri katerih nima statusa imetnika avtorskih pravic sam. Zagotavlja, da prispevek ne vključuje podatkov, ki niso dostopni javno in bi lahko predstavljali tajne informacije.
V seznam literature se napiše samo tisto gradivo, ki je bilo dejansko uporabljeno za potrebe raziskave oz. na katero se avtor v besedilu dejansko sklicuje.
Priporočjivo je, da se v besedilu (če je le možno) navede vire finančne podpore za izvedbo raziskave, prav tako se lahko doda zahvalo kolegom, ki so kakorkoli pripomogli pri nastajanju članka, ne morejo pa biti opredeljeni kot soavtorji.
Z oddajo besedila in obrazca za prijavo prispevka se avtor uradno strinja z objavo v reviji Filološke pripombe. S tem ostaja imetnik avtorskih pravic, sme pa tudi preklicati objavo, če je prispevek v fazi pregledovanja oz. če še ni objavljen na spletni strani. O preklicu mora pisno obvestiti uredništvo revije.
Za objavo članka avtor ne prejme plačila. Objava je v spletni obliki dostopna brezplačno, in sicer pod licenco Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
Etični Kodeks
Uredništvo
Vse prispevke v prvi vrsti pregledajo sodelavci uredništva, ki so pozorni na skladnost z iskano problematiko in na skladnost s formatom revije. Uredništvo Filoloških pripomb zagotavlja, da izbira recenzentov in rezultati recenzije niso odvisni od komercialnih interesov, spola, narodnosti, verske pripadnosti, politične opredelitve in drugih podobnih dejavnikov. Edini kriterij je akademska ustreznost prispevka.
Ko recenzenta podata mnenje pripravljen za objavo, zavrnjen ali pa zahteva avtorjeve popravke. V primeru nestrinjanja z recenzijo ima avtor pravico pojasniti svoja stališča. Če se stališča obeh recenzentov še vedno razlikujejo od avtorjevih, preveri prispevek tretji recenzent, lahko pa po posebni obravnavi vprašanja o njem glasuje članstvo uredništva.
Recenzenti
Preverjanje prispevka poteka z anonimno recenzijo, ki jo opravita dva eksperta z istega področja (avtor ne izve njunih priimkov, recenzenta ne izvesta priimka avtorja). Za recenzijo se predvideva od 3 do 4 tedne časa. Za recenzente se navadno izbira člane uredništva ali znanstvenike, ki so o isti tematiki pisali v prejšnjih številkah revije, po potrebi pa je mogoče kontaktirati tudi eksperte iz drugih organizacij, mest ali držav.
Recenzent mora biti torej specializiran za isto tematiko, kot je izpostavljena v prejetem prispevku. Uredništvo se prizadeva, da bi zagotovilo izogib konflikta interesov med podanim mnenjem o članku in avtorjem samega članka.
Recenzent je dolžan opozoriti urednika in člane redakcije na kakršnekoli prekomerne podobnosti ali sovpadanja prispevka s teksti, ki jih sicer pozna. Ohranjati mora strokovno tajnost in nima pravice tretjim osebam predstavljati prispevka (in podatkov v njem), dokler ta ni objavljen.
Recenzent poda objektivno, pretehtano in argumentirano oceno prispevka. Kritike oblikuje korektno; tako, da se navezuje samo na besedilo prispevka in informacije, ki jih slednji ponuja.
Uredništvo revije predpostavlja, da sta mnenje in kritični zapis napisana z dobrim namenom - da bi bila avtorju v pomoč pri odpravi pomanjkljivosti oz. da bi se njegovo pisanje izboljšalo do te mere, da bi upravičil javno objavo in dostopnost svojih spoznanj celotni znanstveni skupnosti.