СИНОНИМИЈАТА И ЛЕКСИЧКО-СЕМАНТИЧКАТА АКУМУЛАЦИЈА ВО РОМАНИТЕ НА ГОЦЕ СМИЛЕВСКИ Семантички и стилистички аспекти
Ključne riječi:
лексичка синонимија, лексичко-семантичка акумулација, зборообразувачки дублети, верижна акумулација, значенско премостување, лингвостилистика, индивидуален стил, Гоце СмилевскиSažetak
Трудот ја истражува лексичката синонимија во романите Планетата на неискуството (2000), Разговор со Спиноза (2004) и Сестрата на Зигмунд Фројд (2007) од Гоце Смилевски. Анализата се заснова врз корпус од 274 ексцерпирани лексички низи во кои значенски сродни единици се наведуваат последователно, во иста синтаксичка функција. Корпусот се обработува квантитативно, според бројот и должината на низите во секој роман, и квалитативно, според семантичката структура и стилистичката функција. Се разграничуваат синонимскиот ред, како лексичко-семантички однос, и лексичко-семантичката акумулација, како текстуална постапка позната во реторичката традиција како accumulatio или congeries. Се издвојуваат неколку структурни типови: зборообразувачки и дијалектни дублети, објаснувачки низи со интернационализам или термин, хиперонимски низи, семантички хетерогени акумулации и верижни акумулации, во кои значењето преку полисемијата на поединечни членови постепено се поместува кон друга поимска област. Како доминантни функции се утврдуваат поимското прецизирање, објаснувањето, експресивната интензификација, психолошкото портретирање, вредносната карактеризација и ритмичката организација на исказот. Споредбата покажува дека постапката е најинтензивна во Планетата на неискуството, додека во подоцнежните романи е поретка, но функционално поспецијализирана. Се заклучува дека повеќечленото именување е препознатлив елемент на индивидуалниот стил на Смилевски и средство преку кое јазикот го покажува и сопствениот напор да го именува предметот.
Preuzimanja
Reference
Груевска-Маџоска, Симона. (2009). Лексичка синонимија во македонскиот стандарден јазик. Посебни изданија, кн. 56. Скопје: Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“. [Gruevska-Madjoska, Simona. Lexical Synonymy in the Standard Macedonian Language. Special Editions, Vol. 56. Skopje: Institute of Macedonian Language “Krste Misirkov”.] (In Macedonian)
Груевска-Маџоска, Симона. (2021). Лексикологија на македонскиот јазик. Скопје: МИ-АН. [Gruevska-Madjoska, Simona. Lexicology of the Macedonian Language. Skopje: MI-AN.] (In Macedonian)
Минова-Ѓуркова, Лилјана. (2003). Стилистика на современиот македонски јазик. Скопје: Магор. [Minova-Gjurkova, Liljana. Stylistics of Contemporary Macedonian Language. Skopje: Magor.] (In Macedonian)
ТРМЈ – Толковен речник на македонскиот јазик, т. 1–6. 2003 – 2014. Скопје: Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“. [TRMJ – Explanatory Dictionary of the Macedonian Language, Vols. 1–6. (2003–2014). Skopje: Institute of Macedonian Language “Krste Misirkov”.] (In Macedonian)
Cruse, D. A. (1986). Lexical Semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
Cruse, D. A. (2000). Meaning in Language: An Introduction to Semantics and Pragmatics. Oxford: Oxford University Press.
Jakobson, Roman. (1960). “Closing Statement: Linguistics and Poetics.” In: Thomas A. Sebeok (ed.), Style in Language. Cambridge, MA: MIT Press, 350–377.
Lakoff, George. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. Chicago: University of Chicago Press.
Lausberg, Heinrich. (1998). Handbook of Literary Rhetoric: A Foundation for Literary Study. Leiden: Brill.
Leech, Geoffrey N. and Michael H. Short. (2007). Style in Fiction: A Linguistic Introduction to English Fictional Prose. 2nd edition. Harlow: Pearson Longman.
Lyons, John. (1977). Semantics. Vols. 1–2. Cambridge: Cambridge University Press.
Извори/Sources
Смилевски, Гоце. (2000). Планетата на неискуството. Скопје: Сигмапрес. [Smilevski, Goce. The Planet of Inexperience. Skopje: Sigmapres.] (In Macedonian)
Смилевски, Гоце. (2004). Разговор со Спиноза. Скопје: Култура. (4. издание) [Smilevski, Goce. Conversation with Spinoza. Skopje: Kultura. (4th ed.).] (In Macedonian)
Смилевски, Гоце. (2007). Сестрата на Зигмунд Фројд. Скопје: Култура. [Smilevski, Goce. Freud’s Sister. Skopje: Kultura.] (In MacedonianCorpus linguistics for language teaching and learning: A research agenda. Language Teaching, 58. 232–251.
Dash, Niladri Sekhar (2011). Corpus-Based English Language Teaching: A New Method. URL: http://www.academia.edu/30190349/CorpusBased_English_Language_ Teaching_A_ New_ Method (пристапено на датум: 12.032026)
Fleischer, Wolfgang (1982). Phraseologie der deutschen Gegenwartssprache. Leipzig: Bibliographisches Institut
Hunston, S. (2002). Corpora in Applied Linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.
Iomdin, Leonid. (2016). Microsyntactic Phenomena as a Computational Linguistics Issue. Proceedings of the Workshop on Grammar and Lexicon: interactions and interfaces (GramLex), Osaka: The COLING 2016 Organizing Committee. 8–17.
Leech, Geoffrey (1997). Teaching and language corpora: a convergence. A. Wichmann, S. Fligelstone, T. McEnery i G. Knowles (ed.), Teaching and Language Corpora. London: Longman. 1–23.
Leńko-Szymańska, A., Boulton, A. (2015). Introduction: Data-driven learning in language pedagogy. A. Leńko-Szymańska, A. Boulton (Eds.) Multiple affordances of language corpora for data driven learning. Amsterdam: John Benjamins. 1–14.
Ljubešić, Nikola; Rupnik, Peter and Kuzman, Taja (2024) Macedonian web corpus CLASSLA-web.mk 1.0, Slovenian language resource repository CLARIN.SI, URL: http://hdl.handle.net/11356/1932 (пристапено на датум 02.04.2026)
Ljubešić, Nikola, Kuzman, Taja. (2024). CLASSLA-web: Comparable Web Corpora of South Slavic Languages Enriched with Linguistic and Genre Annotation. Nicoletta Calzolari et al. (ed.) Proceedings of the 2024 Joint International Conference on Computational Linguistics, Language Resources and Evaluation (LREC-COLING 2024). Torino: ELRA and ICCL. 3271–3282.
Lusta, A, Demirel, Ö., Mohammadzadeh, B. (2023) Language corpus and data driven learning (DDL) in language classrooms: A systematic review, Heliyon Issue 12. URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2405844023099395 (пристапено на датум 04.04.2026)
Milićević, M., Samardžić T. (2010), Korpusi kao sredstvo za postizanje autonomije u učenju stranog jezika. J.Vučo and B.Milatović (ur.) Autonomija učenika i nastavnika u nastavi jezika i književnosti. Nikšić: Filozofski fakultet. 387–399.
Nigmatova L. K. (2021) Language and cultural issues in uzbek vocabulary.
Scientific reports of Bukhara State University №. 1. 30-49.
Parizoska, Jelena (2025). Corpus research of PhraCons in South Slavic and West Slavic languages. Zagreb Training School, April 14-16, 2025.
Perišić Arsić, О. (2020) Upotreba korpusa u didaktici srpskog jezika kao stranog. Српски као страни језик у теорији и пракси IV. Београд: Филолошки факултет. 103-115.
Philip, G. (2011) “… and I dropped my jaw with fear.” The role of corpora in teaching phraseology. N. Kübler (ed) Corpora, Language, Teaching and Resources: From Theory to Practice. Frankfurt: Peter Lang.
Posavec:, Kristina (2018) Uporaba korpusa u poučavanju hrvatskoga kao drugoga i inoga jezika. Studia lexicographica, 22. 63–84
Rundell, M., Stock, P. (1992). The corpus revolution. English Today, 8(3). 21–32.
Preuzimanja
Objavljeno
Verzije
- Verzije 2026-11-18 (2)
- Verzije 2026-11-18 (1)
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Симона Груевска-Маџоска

This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.