УСМЕНА ПРИЧА И ТИШИНА У РОМАНУ КОД ХИПЕРБОРЕЈАЦА МИЛОША ЦРЊАНСКОГ
Ključne riječi:
усмена прича, тишина, роман, рат, Код Хиперборејаца, Милош Црњански, самоћа, Иво АндрићSažetak
Рад испитује однос усмене приче и тишине у роману Код Хиперборејаца Милоша Црњанског, са посебним освртом на однос усменог приповиједања и рата. Полазећи од закључака Валтера Бенјамина из есеја „Приповједач“, према којима након Првог свјетског рата долази до кризе усменог приповиједања и пада вриједности искуства, рад настоји да покаже да Црњански у свом роману обликује сложенији однос између рата и приче. Анализа сцене у којој се појављује приповједач чије искуство обухвата Велики рат открива да приповиједање у роману не нестаје, већ да се суочава са кризом рецепције, која се испољава као глувоћа слушалаца и губитак друштвеног смисла приче. У томе контексту посебно се указује на то да је крајња консеквенца ове кризе претварање приче у робу. Посебна пажња посвећена је завршној сцени романа, у којој тишина добија егзистенцијално и поетичко значење, повезујући се с искуством емиграције и самоће. У складу с тим, тишина се тумачи као кључни појам који означава прекид дијалога, али и трансформацију усмене приче у романескни облик. Упоређивањем са поетиком Иве Андрића указује се на разлике у наративној егзистенцији ова два писца. Закључно, рад показује да се усмена прича у роману трансформише у тишину, која истовремено остаје носилац значења и могућност новог приповиједања.
Preuzimanja
Reference
Извори / Sources:
Црњански, Милош. (1999а). Есеји и чланци II. [Essays and Articles II].
Београд: Задужбина Милоша Црњанског. (In Serbian.)
Црњански, Милош. (1993). Код Хиперборејаца. [Among the Hyperboreans]. Београд: Задужбина Милоша Црњанског. (In Serbian.)
Црњански, Милош. (2015a). Код Хиперборејаца I. [Among the Hyperboreans I]. Београд: Лагуна. (In Serbian.)
Црњански, Милош. (2015б). Код Хиперборејаца II. [Among the Hyperboreans II]. Београд: Лагуна. (In Serbian.)
Литература / References:
Bahtin, M. Mihail. (1989). O romanu [On the Novel]. Prev. Aleksandar Badnjarević. Beograd: Nolit. (In Serbian.)
Benjamin, Walter. (1986). Pripovjedač. Estetički ogledi [The Storyteller. In: Aesthetic Essays]. Прев. Truda Stamać i Snješka Knežević. Zagreb: Školska knjiga. 166–187. (In Serbian.)
Vladušić, Slobodan. (2011). Crnjanski, Megalopolis [Crnjanski, Megalopolis]. Beograd: Službeni glasnik. (In Serbian.)
Владушић, Слободан. (2017). Књижевност и коментари [Literature and Commentaries]. Београд: Службени гласник. (In Serbian.)
Гадамер, Ханс Георг (1999). Европско наслеђе [The European Heritage].
Прев. Божидар Зец. Београд: Плато. (In Serbian.)
Гадамер, Ханс Георг (2012). Дијалог и дијалектика [Dialogue and Dialectic]. Прев. Богољуб Шијаковић. Београд: Православни богословски факултет. (In Serbian.)
Ženet, Žerar. (1985). Figure [Figures]. Prev. Mirjana Miočinović. Beograd:
„Vuk Karadžić“. (In Serbian.)
Ломпар, Мило. (2018). Црњански – биографија једног осећања [Crnjanski – A Biography of a Feeling]. Нови Сад: Православна реч. (In Serbian.)
Раичевић, Горана. (2005). Есеји Милоша Црњанског [The Essays of Miloš Crnjanski]. Сремски Карловци / Нови Сад: Издавачка књижарница Зорана Стојановића. (In Serbian.)
Раичевић, Горана. (2010). Кротитељи судбине [Tamers of Fate].
Београд: Алтера. (In Serbian.)
Раичевић, Горана. (2021). Агон и меланхолија [Agon and Melancholy].
Нови Сад: Академска књига. (In Serbian.)
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Марко С. Тошовић

This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.