Италијанските преводи на македонските класици: Конески и Урошевиќ пред читателите во Италија
Ključne riječi:
македонска книжевност, книжевен превод, Блаже Конески, Влада Урошевиќ, рецепција, италијанска култура,, меѓу книжевна комуникација.Sažetak
Во трудот се разгледуваат италијанските преводи и рецепцијата на творештвото на двајца значајни македонски автори — Блаже Конески и Влада Урошевиќ — за да се согледаат механизмите преку кои македонската книжевност станува видлива во италијанскиот културен простор. Поаѓајќи од теориските согледувања за т.н. „мали книжевности“ (Казанова 2004) и улогата на преводот како инструмент на културна медијација, трудот хронолошки ги мапира досега познатите преводи на делата на Конески и Урошевиќ на италијански јазик, објавени во: антологии, списанија, самостојни изданија и други печатени публикации. Во трудот се истакнува и улогата на културните посредници — преведувачи, уредници, слависти и издавачи — во афирмацијата на овие автори и во обликувањето на нивната рецепција во Италија.
Анализата покажува дека македонската литература во италијанскиот контекст најпрво се афирмира преку поетски антологии од 60-тите години од дваесеттиот век, при што Конески зазема особено истакнато место како еден од најпреведуваните македонски автори, тргнувајќи од преводот на книгата La ricamatrice (1967). За разлика од него, присуството на Урошевиќ е помалобројно, но бележи значајна современа афирмација преку поновото репрезентативно издание Dietro quell’angolo vi attende la sorpresa (2020). Истражувањето укажува на потребата од понатамошни систематски проучувања на книжевната размена меѓу Македонија и Италија, особено во насока на рецепцијата, издавачките политики и променливите културни посредувања.
Preuzimanja
Reference
Вангелов, Атанас. (2021). Поетскиот исказ на Блаже Конески. Предговор во Блаже Конески, Камено кале. Струга: СВП. 7–33. [Vangelov, Atanas. (2021). Poetskiot iskaz na Blazhe Koneski [The poetic utterance of Blazhe Koneski]. Predgovor vo Blazhe Koneski, Kameno kale [Stone Castle]. Struga: SVP. 7–33. (In Macedonian)]
Ѓурчинова, Анастасија. (2001). Италијанската книжевност во Македонија. Скопје: Институт за македонска литература. [Gjurchinova, Anastasija. (2001). Italijanskata knizhevnost vo Makedonija [Italian literature in Macedonia]. Skopje: Institut za makedonska literatura. (In Macedonian)]
Ѓурчинова, Анастасија. (2022). За Влада Урошевиќ, или изненадување од зад аголот, од југот на Италија. Транскултурни разногласија: избрани критики и есеи. Скопје: МИ-АН. 238–244. [Gjurchinova, Anastasija. (2022). Za Vlada Uroshevikj, ili iznenaduvanje od zad agolot, od jugot na Italija [On Vlada Uroshevikj, or a surprise from around the corner, from the south of Italy]. Transkulturni raznoglasija: izbrani kritiki i esei [Transcultural polyphony: selected essays]. Skopje: MI-AN. 238–244. (In Macedonian)]
Ѓурчинова, Анастасија. (2023). Блаже Конески и италијанската литература. Меѓународен научен собир „100 години Блаже Конески и 75 години Филолошки факултет“: Зборник на трудови. Скопје: Филолошки факултет „Блаже Конески“, УКИМ. 335–358. [Gjurchinova, Anastasija. (2023). Blazhe Koneski i italijanskata literatura [Blazhe Koneski and Italian literature]. Megjunaroden nauchen sobir „100 godini Blazhe Koneski i 75 godini Filoloshki fakultet”: Zbornik na trudovi [International scientific conference “100 years of Blazhe Koneski and 75 years of the Faculty of Philology”: Proceedings]. Skopje: Filoloshki fakultet „Blazhe Koneski”, UKIM. 335–358. (In Macedonian)]
Караникиќ, Јована. (2013). Македонската проза и поезија на италијански јазик.
Литературен збор, 4–6. Скопје. 99–105. [Karanikikj, Jovana. (2013). Makedonskata proza i poezija na italijanski jazik [Macedonian prose and poetry in the Italian language]. Literaturen zbor [Literary Word], 4–6. Skopje. 99–105. (In Macedonian)]
Капушевска-Дракулеска, Лидија. (2025). Влада Урошевиќ и надреализмот. Зенит: Списание за наука, литература, култура и уметност, 14/15. 51–53. [Kapushevska-Drakuleska, Lidija. (2025). Vlada Uroshevikj i nadrealizmot [Vlada Uroshevikj and surrealism]. Zenit: Spisanie za nauka, literatura, kultura i umetnost [Zenit: Journal of science, literature, culture and art], 14/15. 51–53. (In Macedonian)]
Мартиновски, Владимир. (2025). Поетот сонувач, сонувачот поет Влада Урошевиќ. Зенит: Списание за наука, литература, култура и уметност, 14/15. 23–33. [Martinovski, Vladimir. (2025). Poetot sonuvach, sonuvachot poet Vlada Uroshevikj [The poet dreamer, the dreamer poet Vlada Uroshevikj]. Zenit: Spisanie za nauka, literatura, kultura i umetnost [Zenit: Journal of science, literature, culture and art], 14/15. 23–33. (In Macedonian)]
Смилевски, Гоце. (2024). Градот и поетиката на имагинарното: Еден друг град (1959) и Невидливите градови (1972) од Итало Калвино. Во Ѓурчинова, Анастасија, Талевска, Ирина (Прир.). Како го читаме Калвино денес: наследство, рецепција, преводи. Скопје: Филолошки факултет „Блаже Конески“. 23–30. [Smilevski, Gotse. (2024). Gradot i poetikata na imaginarnoto: Eden drug grad (1959) i Nevidlivite gradovi (1972) od Italo Kalvino [The city and the poetics of the imaginary: Another City (1959) and Invisible Cities (1972) by Italo Calvino]. Vo Gjurchinova, Anastasija, Talevska, Irina (Prir.). Kako go chitame Kalvino denes: nasledstvo, recepcija, prevodi [How we read Calvino today: heritage, reception, translations]. Skopje: Filoloshki fakultet „Blazhe Koneski”. 23–30. (In Macedonian)]
Урошевиќ, Влада. (2024). Краток омаж за Калвино. Во Ѓурчинова, Анастасија, Талевска, Ирина (Прир.). Како го читаме Калвино денес: наследство, рецепција, преводи. Скопје: Филолошки факултет „Блаже Конески“. 17–19. [Uroshevikj, Vlada. (2024). Kratok omazh za Kalvino [A short homage to Calvino]. Vo Gjurchinova, Anastasija, Talevska, Irina (Prir.). Kako go chitame Kalvino denes: nasledstvo, recepcija, prevodi [How we read Calvino today: heritage, reception, translations]. Skopje: Filoloshki fakultet „Blazhe Koneski”. 17–19. (In Macedonian)]
Casanova, Pascale. (2004). The World Republic of Letters. Cambridge, MA: Harvard University Press.
Gjurčinova, Anastasija. (2012) Macedonia: la letteratura del sogno. La nuova letteratura macedone 1991-2011. Nardò: Besa – Salentobooks.
Gjurčinova, Anastasija. (2022). Generazioni, tendenze, poetiche. Antologie della letteratura macedone in italiano, In M. Bradaš, T, D’Amico and C. Diddi (eds), Diacritici in copertina. Le letterature dell’Europa Centro e Sud-Orientale tra strategie editoriali e traduzione, Salerno, Collana Europa Orientalis, 71-87.
Gjurčinov, Milan, Scotti, Giacomo. (Eds.). (1967). Narratori macedoni. Siena: Maia.
Ivanovska-Naskova, Pandeva Marija, Lakinska Ema, Jankuloski Davor. (2026). A Series of Articles on Koneski in the Foreign Press. Palimpsest. International Journal for Linguistic, Literary and Cultural Research. No.21. 153-162.
Kafka, Franz. (1948–49). Diaries. Ed. Max Brod. Trans. Joseph Kresh and Martin Greenberg. 2 vols. New York: Schocken.
Petrović, Svetozar. (1972). Književnost malih naroda i strani uticaj. Priroda kritike. Zagreb: Liber. 259–266.
Scotti, Giacomo. (2011). Il mio amore per la Macedonia. Lingua, letteratura e cultura italiana: Atti del convegno internazionale. Skopje: Facoltà di Filologia „Blaže Koneski“. 241–270.
Venuti, Lawrence. (1999). L'invisibilità del traduttore: Una storia della traduzione. Roma: Armando.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Јована Караникиќ Јосимовска, Анастасија Ѓурчинова

This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.