ВРЕМЕНСКАТА ДИМЕНЗИЈА НА ВИСТИНАТА КАЈ ДОСТОЕВСКИ И БУЛГАКОВ
Ključne riječi:
катехон, каирос, месијанско време, темпоралноста на одлуката, есхатологијаSažetak
Во трудот Временската димензија на вистината кај Достоевски и кај Булгаков се фокусираме на месијанското време во легендата за Големиот Инквизитор од романот „Браќата Карамазови“ и во ерусалимските поглавја за Понтиј Пилат од романот „Мајсторот и Маргарита“. Потпирајќи се врз философските гледишта на: Николај Берѓаев, Валтер Бенјамин, Џорџо Агамбен и Мишел Фуко, во трудот, меѓу другото, се истражуваат и концептите: катехон, каирос, утопија и есхатологија. Се поаѓа од претпоставката дека вистината не е стабилен онтолошки хоризонт, туку настан во времето – момент на прекин во кој историјата се пренасочува. Централниот драмски јазол на двете дела се лоцира во темпоралниот карактер на одлуката, со која се признава, се суспендира или се отфрла вистината. Посебно внимание се посветува на катехонот, како историска фигура, која го одложува месијанското време, при што се истакнува трагичниот потенцијал на човечката слобода и комплексноста на есхатолошките и на утописките импулси. Со поместување на фокусот од прашањето „што е вистината“ кон условите и моментот на нејзината историска појава, во трудот се нагласува интеракцијата меѓу времето, трансценденцијата и моралната одговорност во двата романи, нудејќи нова перспектива, што го издвојува од претходните интерпретации на Достоевски и на Булгаков.
Preuzimanja
Reference
Извори / Sources:
Bulgakov M.A. (1988). Majstor i Margarita [The Master and Margarita], preveo s ruskog, Milan Čolić. Gornji Milanovac: MMXIX, Dečje novine. (In Serbian.)
Второ послание на Свети апостол Павле до Солунјаните. Нов завет [2 Thessalonians. New Testament.] Available from: https://www.sveto-pismo.mk/nov-zavet/vtoro-poslanie-apostol-pavle-solunjanite/ (In Macedonian.)
Достоевски, Ф.М. (1980). Браќата Карамазови I-II [The Brothers Karamazov I-II], Скопје: Мисла: Македонска книга: Наша книга: Култура. (In Macedonian.)
Литература / References:
Agabmen, G. (2010). Vrijeme sto ostaje. Komentar uz poslanicu Rimljanima [The Time That Remains: A Commentary on the Letter to the Romans], Zagreb: Antibarbarus. (In Croatian.)
Bahtin, M. (1967). Problemi poetike Dostojevskog [Problems of Dostoevsky’s Poetics], Beograd: Nolit. (In Serbian.)
Бенјамин, В. (2010). За концептот на историјата. Илуминации (форми и фрагменти): избрани есеи [On the Concept of History. Illuminations (Forms and Fragments): Selected Essays] избор, превод и предговор Катерина Јосифоска, Скопје: Или-Или, 107–122. (In Macedonian.)
Berđajev N. (1981). Duh Dostojevskog [The Spirit of Dostoevsky], Beograd: Niro „Književne novine“. (In Serbian.)
Berdjajev, N. (2005). Smisao povjesti [The Meaning of History], Split: Verbum. (In Croatian.)
Джулиани, Р. (2012). Пилат у Булгакова: от структуры к поэтике “Мастера и Маргариты” (рус. превод). Михаил Булгаков, его время и мы / Michał Bułhakow, jego czasy i my [Pilate in Bulgakov: From Structure to the Poetics of The Master and Margarita (Russian translation). In Mikhail Bulgakov, His Time and Us / Michał Bułhakow, jego czasy i my.] (коллективная монография под редакцией Гжегожа Пшебинды и Януша Свежего), Институт восточнославянской филологии Ягеллонского университета / Instytut Filologii Wschodniosłowiańskiej Uniwersytetu Jagiellońskiego, Краков, 403–414. (In Russian)
Krylova, A. (2000). The Tenacious Liberal Subject in Soviet Studies. Kritika: Explorations in Russian and Eurasian History, Slavica Publishers 1 (1): 140–146.
Niče, F. (1980). Sumrak idola ili kako se filozofira čekićem [Twilight of the Idols, or How to Philosophize with a Hammer], Beograd: Grafos (In Serbian.)
Merrill, J.E (2015). The Stalinist Subject and Mikhail Bulgakov’s “The Master and Margarita”, The Russian Review, 74 (2): 293–310.
Милисављевић, В. (2010). Задржавање апокалипсе: katechon и Велики инквизитор. Наслеђе - часопис за књижевност, уметност и културу [The Suspension of the Apocalypse: Katechon and the Grand Inquisitor. Nasleđe – Journal of Literature, Art and Culture.], 7 (16): 21-36. (In Serbian.)
Milosević, N. (1998). Nikola Berdjaev i „Legenda o Velikom inkvizitoru“. Carstvo bozje na zemlji (filozofija diferencije) [Nikolai Berdyaev and “The Legend of the Grand Inquisitor“. In The Kingdom of God on Earth (Philosophy of Difference).], Beograd: Filip Visnjic, str.7–71. (In Serbian.)
Rozanov, V. (1982). Legenda o Velikom inkvizitoru [The Legend of the Grand Inquisitor]. Beograd: Grafos. (In Serbian.)
Frojd, S. (1969). Dostojevski i oceubistvo. Iz kulture i umetnosti. [Dostoevsky and Parricide. From Culture and the Arts] Novi Sad: Matica srpska, 235–260. (In Serbian.)
Fuko, M. (2014). Bezbednost, Teritorija, Stanovništvo (predavanja na Kolež de Fransu 1977 – 1978) [Security, Territory, Population: Lectures at the Collège de France, 1977–1978], Novi Sad: Mediterran Publishing, 135–238. (In Serbian.)
Haber, E. C. (1975). The Mythic Structure of Bulgakov's The Master and Margarita. The Russian Review 34 (4): 382–409.
Šmit, K. (2011). Nomos zemlje u medjunarodnom pravu: Jus Publicum Europaeum [The Nomos of the Earth in International Law: Jus Publicum Europaeum]. Beograd: Fedon. (In Serbian.)
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Ангелина Бановиќ-Марковска

This work is licensed under a Kreativni Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.