KAKO ME VIDIŠ? Predodžbe neizvornih govornika hrvatskoga o Hrvatskoj i Hrvatima
Ključne riječi:
predodžbe, autopredodžbe, heteropredodžbe, hrvatski kao ini jezik, međukulturna kompetencijaSažetak
Predodžbe (eng. images, representations) o zemljama i narodima tema su istraživanja u različitim znanostima i disciplinama poput sociologije i socijalne psihologije, imagologije, kulturnih studija, turizma i marketinga, primijenjene lingvistike, poučavanja jezika kao inoga. Predodžbe se dijele na autopredodžbe (predodžbe o svojem narodu i zemlji) te na heteropredodžbe (predodžbe o pripadnicima drugih naroda i zemalja). Kada se neki jezik poučava kao ini u skupini polaznika heterogenoj po prvom ili materinskom jeziku te zemlji i kulturi iz koje potječu, i to još u zemlji u kojoj se ciljni jezik govori, učenici i poučavatelji u takvu se multikulturnom okruženju nalaze pred izazovom susreta različitih predodžaba (i autopredodžaba i heteropredodžaba) koje utječu i na odnos polaznika jednih prema drugima, i na odnos prema ciljnom jeziku. Na temelju rezultata ankete provedene među učenicima hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ) na početnom stupnju Croaticumova programa o tome kako vide Hrvatsku i Hrvate pokušat će se dobiti uvid u to kakve su njihove predodžbe o Hrvatskoj i Hrvatima te postoje li razlike u predodžbama s obzirom na to iz koje zemlje učenici dolaze. Uz to prikazat će se i kako se spoznaje o toj izazovnoj temi mogu primijeniti u nastavi, i to u onom njezinom, napose danas neizostavnom dijelu, usmjerenom na stjecanje međukulturne kompetencije.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
