VAŽNOST NAPITKA PIVO U RUSKOJ KULTURI I NJEGOVA ZNAČENJA U RUSKIM POSLOVICAMA
Ključne riječi:
pivo, ruski jezik, semantička analiza, paremiologija, kulturologijaSažetak
U radu se provodi semantička analiza ruskih paremija s leksemom pivo, daje se kulturološki prikaz značenja i upotrebe piva kao ruskog tradicionalnog napitka. Za potrebe ovog rada prikupljeno je dvjestotinjak paremija u kojima se pojavljuje leksem pivo (пиво), a u analizu smo uvrstili reprezentativne primjere koji se odnose na karakteristike napitka te specifičnosti njegove pripreme i konzumacije. Korpus poslovica prikupljen je iz zbirki poslovica, rječnika, znanstvenih i stručnih članaka srodne tematike, doktorskih disertacija te internetskih izvora. Zanima nas koje je značenje piva kao napitka u ruskoj kulturi, u kojim se prigodama konzumira, je li njegova upotreba karakteristična za određenu socijalnu skupinu te kakav je status imao taj napitak kroz stoljeća kao i njegova uloga u ruskoj tradicijskoj kulturi. S obzirom da se poslovice rađaju iz same kulturne tradicije, u traženju odgovora na postavljena pitanja poslužili smo se podacima iz izvora koji se bave kulturnim aspektima i običajima.
Rezultati istraživanja pokazali su kako je percepcija piva vezana za narodna vjerovanja i odražava svakodnevni život zajednice u kojoj se napitak konzumira. Na metaforički se način izražavaju univerzalni koncepti, a prisutna je i kulturološka specifičnost izražena paremijama. Pivo se percipira kao omiljeni napitak koji se često konzumira. Osim toga što je važan i popularan napitak, ono je i napitak proslava, kojim se izražava gostoprimstvo. Konzumira se u osobitim prigodama (godišnja doba i blagdani) u većoj količini povodom blagdana poput Maslenice, Uskrsa, Božića, ali je konzumacija uglavnom vezana uz odmor i zabavu. Proizvođači vlastita piva okarakterizirani su kao imućni, velikodušni i darežljivi ljudi koji se smatraju superiornijima u odnosu na druge.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.
