MACEDONIAN CHILDREN′S LITERATURE IN THE XIX CENTURY
Ključne riječi:
children's literature, Macedonian literary XIX century, Dzinot, Prlichev, SprostranovSažetak
The text will follow the appearance of the first children's works in the Macedonian literary XIX century. Their significance, despite the fact that they do not have high aesthetic values, is nevertheless great, because they responded to the needs of the time. Furthermore, they give us the opportunity to determine the continuity of development of Macedonian children's literature, which has primary importance for the mental, emotional and educational development of children. We note, especially in the last few years, that the interest for children's literature is great, both by authors and by publishers, who have started republishing works. This confirms the universality of children's literature, with its timeless themes and motives which are interesting, intriguing, attractive, fun, fulfilling their ultimate pedagogical function, directing the child towards better life principles.
Up until the Enlightenment, there was no interest in the child, except for the solitary manifestations by John Locke, Jan Amas Komensky and Jean-Jacques Rousseau. A real interest in the child was shown in the time of Romanticism. Within the Macedonian cultural development there is an interest shown in children during the Enlightenment, at the beginning of the XIX century. The first books published in the vernacular were intended for adults, but at the same time provided directions for better upbringing of children. The first authors of children's works, among the series of their activities, were collectors of folk art who were also engaged in education. Authors of the so far discovered works for children are Partenija Zografski, Jordan Hadzi Konstantinov Dzinot, Grigor Prlichev, Evtim Sprostranov, Tomo Sminjanic Bradina, and we will also acknowledge Marko Cepenkov.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori predstavljaju časopisu originalne radove temeljene na rezultatima vlastitih istraživanja. Suautori su osobe koje su u značajnoj mjeri doprinijele radu. Autor (i suautori) šalju članak zajedno s popunjenim Prijavnim obrascem (Paper Submission Form) koji ujedno ima svrhu suglasnosti s objavljivanjem rada.
Časopis prima neobjavljene znanstvene radove. Ne primaju se članci koji u velikoj mjeri ponavljaju već objavljene radove autora. U ponavljanja se ubraja kompilacija, odnosno tekst sastavljen od isječaka iz objavljene monografije ili od isječaka iz nekoliko drugih radova. Nedopustivi su plagijati i pretjerano citiranje tuđih radova (trećina ukupnoga opsega članka, ili više). Svi citati, posuđeni ulomci i građa trebaju biti popraćeni uputnicom na izvornik, odnosno na autora i primarni izvor. U slučaju ako je udio tuđeg teksta prevelik, autoru će se preporučiti skraćivanje citata i proširenje opsega originalnoga teksta.
Autor treba dobiti sva potrebna dopuštenja za korištenje posuđene građe (ilustracije i sl.), a za koja on ne posjeduje autorska prava. Autor jamči da članak ne sadrži podatke koji nisu pogodni za javno objavljivanje, između ostaloga i tajne podatke.
Popis literature obuhvaća samo one bibliografske jedinice i poveznice koje su zaista upotrijebljene tijekom istraživanja i koje su u tekstu
Preporuka je da se u tekstu navedu podaci o financijskoj podršci provedenog istraživanja (ako ona postoji). Također se može navesti i zahvala kolegama koji su pripomogli nastanku rada, a koji nisu suautori.
Predajući uredništvu rukopis i Prijavni obrazac autor je službeno dao suglasnost da se njegov rad objavi u časopisu Filološke studije. Autor je i dalje vlasnik autorskih prava članka. Autori imaju pravo povući članak u bilo kojoj fazi njegova razmatranja (do trenutka njegove objave na internetskoj stranici) uz to da trebaju o tome pismeno obavijestiti uredništvo.
Objava članaka je besplatna. Sadržaj je dostupan uz licencu Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Unported License.